Monday, March 12, 2007

Sé maka sei sai Prezidente ba períodu 2007- 2012?

Haree ba ita-nia festa demokrasia ne'ebé besik daudaun ona, tanba ne'e, liuhosi artigu ida-ne'e, hakerek-na'in hakarak si'ik uitoan sé maka sei sai prezidente foun ba període 2007 t-2012 nian. Hakerek-na'in interesante ho sondajen votu liuhosi mensájen badak (SMS) No telefone ne'ebé maka daudaun ne'e hala'o hosi jornál Suara Timor Lorosae ba kandidatura prezidensiál Repúblika nian. Loron ohin, 13-03-07, maka loron dahikus sondajen nian, ne'ebé entre kandidatura hirak-ne'e hetan númeru votu hanesan tuirmai ne'e. Lu-Olo hetan votu 808 , Avelino votu 280 , Xavier votu 69 , Tilman votu 24 , Lucia votu 195 , Horta votu 704 , Carrascalão votu 59 no Lasama votu 528 . Haree ba númeru votu ne'e, Lu-Olo maka hetan votu a'as liu. Sai hahusuk ba ita hotu, ho rezultadu ida-ne'e, karik hanesan sasukat ida ba rezultadu loron elisaun ne'ebé sei mai?

Loos duni ita-nia estadu ne'e, estadu demokrátiku; ne'ebé ho ninia konseitu katak estadu ida-ne'e lejítimu tanba hetan konfiansa hosi povu liuhosi elisaun. Ho lian seluk bele mós hateten hosi povu ba povu. Iha biban ida-ne'e, hakerek-na'in hakarak hafahe povu TL ne'e ba grupu rua. Grupu ida maka povu TL ne'ebé la iha koñesimentu ka koñesimentu kuran liu kona-ba sira-nia direitu polítiku, lala'ok polítika governu no estadu nian inklui lala'ok polítiku sira-nian. Grupu rua maka povu TL hirak-ne'ebé iha ona koñesimentu nato'on kona-ba sira-nia direitu polítika, lala'ok polítika governu no estadu nian inklui lala'ok polítiku sira-nian.

Sasukat saida sasá de'it maka povu TL haree-hetan, hanoin, tetu, lehat rasik ho loos no moos kandidatu Prezidente hirak-ne'e? Iha oportunidade ida-ne'e, hakerek-na'in hakarak tetu ho si'ik de'it kandidatu na'in tolu ne'ebé maka hetan númeru boot iha sondajen iha leten; maka hanesan Lu-Olo, Ramos Horta no Lasama.

Ho kandidatura na'in-tolu ne'e, matan-dook lee-na'in sei bá si'ik pontu hirak maka tatuir:

1. Rezultadu sondajen ne'ebé fó-sai tiha ona iha leten, bele mai hosi ema Timoroan hirak-ne'ebé barakliu hela iha Dili, Timoran ne'ebé iha telefone ka telemóvel, bele mós mai hosi Timoroan ne'ebé hela iha foho (iha fatin ne'ebé de'it, iha Timor laran la inklui Dili) ka iha tasi-balu; maske nune'e bele hateten ho númeru ki'ik tanba kuran asesu ba informasaun no meiu komunikasaun, bele mós mai hosi ema estranjeiru tantu hela iha Timór ka iha rai-liur tanba sira-nia apoiu morál ba kandidatu hirak-ne'e, ikusliu númeru votu ne'e bele la kredíbel; tanba numéru ne'e, bele aumenta de'it hosi ema ne'ebé halo sondajen, ka bele mós ema telefona ka haruka mensájen badak (sms) dala rua ka liu. Ho pontu hirak-ne'e, bele hateten katak ema hirak-ne'ebé haruka mensájen ka telefone ne'e maka hirak-ne'ebé iha koñesimentu nato'on kona-ba kandidatura ne'ebé sei bá hili. Oinsá ba ema sira ne'ebé la partisipa direita ka la direita iha sondájen ne'e?

2. Karik ema ne'ebé partisipa iha sondájen ne'e maka barakliu iha Dili, entaun iha foho karik sei fó sira-nia votu ba kandidatura na'in-tolu maka hanesan tuirmai ne'e:
a. Lu-Olo: sei hetan votu aas nafatin; bazeia ba; ida: rezultadu elisaun xefe-suku ne'ebé foinlalais hala'o tiha iha tinan kotuk ne'ebé ho ninia distánsia tempu ne'ebé badak ka sei besik liu. Rua: Haree hosi atividade konsolidasaun Partidu FRETILIN nian foinlalais ne'e, ne'ebé hala'o iha rejiaun ha'at iha territóriu hotu TL nian, ne'ebé partisipa hosi simpatizante ho militante FRETILIN nian ho númeru aas ka barak. Tolu: Apoiu polítika ne'ebé fó hosi Kordenadór CPD-RDTL nian, Sr. António Aitahan Matak. nia hateten katak: "Tinan kotuk membru CPD-RDTL la ba rejista no la vota, maibé tinan ida-ne'e, ha'u hodi Grupu CPD-RDTL nian naran husu ba membru hotu atu fó imi-nia votu ba FRETILIN". Haat: Polítika governu nian ne'ebé atu hadi'a di'ak liután moris funsionáriu estadu nian liuhosi orsamentu retifikativu ne'ebé hetan tiha ona aprovasaun hosi parlamentu foinlalais ne'e, ne'ebé funsionáriu hirak-ne'e, barakliu karik fó sira-nia votu ba FRETILIN. Lima: impaktu konflitu, liuliu rumór lorosa'e-loromonu, maluk barak hosi parte lorosa'e ne'ebé sai vítima liuliu tanba lakon sasán hanesan uma hetan estragu ka sunu; barak hosi sira sei fó sira-nia votu ba FRETILIN, ho sira-nia argumentu katak grupu kriminozu sira ne'ebé sunu no estragu sasán hirak-ne'e hetan apoiu hosi ema opozisaun balu. Ne'en: maske rumór lorosa'e-loromonu halo ema hosi parte rua ne'e haree malu laran la moos, maske nune'e ema barak, liuliu iha foho sei iha sentimentu istóriku maka'as ba FRETILIN, ho sira-nia argumentu hateten katak "FRETILIN maka liberta ita-nia rai, ami isin-klamar FRETILIN nafatin, ami sei FRETILIN tanba FRETILIN seidauk kumpri ninia promesa hotu".

b. Ramos Horta: Kandidatu ne'ebé karik sei hetan númeru votu hanesan rezultadu sondájen ne'ebé fó-sai iha leten ka atu hateten katak nia sei hetan votu menus hosi Lu-Olo nian, haktuir; Ida: Horta sei hetan votu barakliu maihosi ema Timoroan ne'ebé iha koñesimentu nato'on kona-ba polítika Horta nian, inklui relijozu-relijoza no sosiedade sivíl balu, nomós ema hirak-ne'ebé independente ka la iha partidu. Sira hatene katak Horta ema ida independente, la sadere an ba partidu ida, diplomata matenek ida ne'ebé ema hotu-hotu rekoñese, aman diálogu no rekonsiliasaun nian; ninia fini hirak-ne'e ita haree-hetan tiha ona ninia rezultadu liuhosi nobel pas nian no hamenus intensidade krize hafoin Marii tun hosi ninia pasta Primeiru Ministru. Rua: Oinsá kona-ba povu ne'ebé la iha ka kuran informasaun kona-ba lala'ok polítika rai-laran daudaun ne'e? ema ne'ebé simpatia ba Alfredo no Petisionáriu sira sei la fó sira-nia votu ba nia, tanba ho sira-nia argumentu katak nia maka haruka Forsa internasionál sira ba kaer no oho Alfredo ho ninia grupu sira no petisionáriu sira. Tolu: povu iha foho; uitoan maka sei vota ba nia, liuliu simpatizante no militante UNDERTIM nian no balu fali hosi ema hirak-ne'ebé hanaran an FRETILIN mudansa no balu fali hosi partidu opozisaun sira-seluk.

c. Lasama: hanesan rezultadu sondájen ne'ebé hatudu iha letan, karik númeru votu Lasama nian sei menus liu tan kompara Horta nian. razaun hirak-ne'e maka tatuir; ida: haree ba atividade partidu nian tantu iha Dili no foho, ema uitoan de'it maka partisipa ka atu hateten de'it katak simpatizante no militante ho númeru ki'ik kompara ho FRETILIN nian. Rua: ema barakliu sei vota ba nia maka sira-ne'ebé sente hetan deskriminasaun tantu direita no la direita tanba polítika governu daudaun ne'e nian, ne'ebé maka governa hosi FRETILIN; liuliu joven ne'ebé maka hetan edukasaun iha tempu indonézia nian maibé la hetan servisu, ida fali tan maka matenek timoroan sira, purezemplu; sira ne'ebé maka ramata sira-nia estudu, balu lisensiadu, balu fali doutór hosi sistema edukasaun indonézia nian maibé la hetan servisu, bele mós tanba sira la liu iha ezame ba servisu nian ho razaun la'ós FRETILIN nia ema, ka la hatene lian Portugés. Tolu: Tanba kandidatu Prezidente barak mai hosi partidu opozisaun nian, ida-ne'e signifika votu ne'e sei fahe ketak-ketak.Tolu: Haree ba krize ne'e, liuliu problema Alfredo no petisionáriu nian, se kompara de'it kandidatura na'in-tolu ne'e, entaun ema hirak-ne'ebé simpatia ka fó solidariedade ba Alfredo no petisionáriu sira, ema hirak-ne'ebé sai vítima no sente hetan diskriminasaun tantu direita no la direita hosi polítika governu nian (FRETILIN); sira sei vota ba Lasama, maske nune'e númeru ne'e sei menus kompara ho Lu-Olo nian.

Haree ba pontu hirak iha letenbá, kurakuran hakerek-na'in si'ik Lu-Olu sei bá manán iha elisaun ne'ebé sei mai. Maske nune'e, hakerek-na'in sujere de'it ba Timoroan hotu, atu lehat no tetu didi'ak kandidatu ne'ebé maka sente merese duni atu Ukun ita-nia rai ida-ne'e, liuliu ukun ho domin no pas. Husu ba ema Timoroan hotu tenke hala'o imi-nia direitu votu ho demokrátiku, liuliu imi-nia votu la bele sosa ho osan ka sasán. Husu ba observadór sira hotu atu haree no tau-matan didi'ak lala'ok elisaun nian. Hatebes Instituisaun ka komisaun hirak-ne'ebé organiza festa demokrasia ida-ne'e tenke hatudu sira-nia kredibilidade; liuliu tenke independente. Ho nune'e de'it maka ema hotu sei simu rezultadu ne'e ho liman-rua no kontente. Viva festa demokrasia.

Ita hein!