Sunday, May 07, 2006

Petisionáriu Sira entre Barani Buka Justisa no Barani Hatán ba Justisa!

Iha loron balu ne'e nia laran, mosu akontesimentu oioin, hanesan iha loron 28, fulan-Abríl, ne'ebé hahú ho asaun manifestante sira-nian hodi sunu no estraga sasán estadu no populasaun nian no mós rezulta polísia balu kanek todan, nune'e mós reasaun hosi F-FDTL ne'ebé hamosu manifestante sira hetan kanek no mate.

Iha fali loron 4, fulan-Maiu, ne'ebé ema Timoroan barak sai nadodon ba idak-idak nia Distritu tanba rona informasaun Polísia-Militár no Polísia Unidade Intervensaun Rápida halai-lakon ho kilat.

Ta'uk no pániku la'ós lahó razaun atu povu halai-namkari, tanis-halerik, husik sira-nia uma atu ba fatin ne'ebé de'it sira sente seguru. La'ós mós tanba de'it natureza povu ne'e atu ta'uk ka pániku maibé istória dalan naruk ba ukun-rasik an hatudu momoos katak prinsípiu hodi sosa ukun-rasik an ho folin ne'ebé karun tebetebes; matan-been, lakon sasán, faluk, oan-kiak, mate no kanek.

Tanba ne'e justu ka la'e, folin ka la'e, presiza ka la'e atu povu ida-ne'e terus tan, terus ba prinsípiu ida-ne'ebé tan, ka prinsípiu ba interese ema ida-rua nian?

Hakerek-na'in respeita tebetebes maluk petisionáriu sira-nia direitu, direitu ba justisa, liuliu justisa ba sira-nia kazu ne'ebé sira rasik sente katak hetan diskriminasaun.
Maibé atu to'o ba ita-nia objetivu, ita tenke iha prinsípiu ida. Dalan oioin ita bele uza maibé tuba-metin nafatin ba ita-nia prinsípiu.

Hakerek-na'in la bele ko'alia di'ak kona-ba diskriminasaun, tanba la hatene diskriminasaun oinsá loos, hakerek-nai'n mós la bele ko'alia di'ak kona-ba termu lorosa'e-loromonu tanba la hatene loloos, lojíku la la'e tanba de'it liafuan lorasa'e-loromonu, ka iha buat no ema ruma iha interese ho liafuan ida-ne'e? tanba ne'e hakerek-na'in sente presiza estudu no investigasaun klean atu hatene didi'ak sasán hirak-ne'e, no dalan ne'e maka tenke liuhosi komisaun aas ne'ebé estadu harii ne'ebé kompostu hosi reprezentante entidade sira hotu nian.

Loos duni, ita moris iha país demokrátiku katak ema hotu-hotu livre atu ko'alia hodi fó-sai sira-nia hakarak no hanoin maibé ita-nia direitu ne'e limitadu, limitadu katak bainhira ita uza ita-nia direitu, iha mementu ne'e duni ita-nia direitu mai hamutuk kedas ho ita-nia devér. Atu dehan de'it katak ita bele uza ita-nia direitu atu halo manifestasaun maibé ita-nia direitu ne'e la bele hasai fila-fali ema seluk nia direitu mós, liuliu direitu ba sasán no moris.

Hanesan ita hotu tuir akontesimentu hirak-ne'e, liuliu ezijénsia petisionáriu sira-nian. Foufoun sira dehan iha diskriminasaun, no ezijénsia barak tebetebes, no ikusliu sira deklara funu.

Hakerek-na'in haree-hetan katak petisionáriu sira hetan susár barak iha sira-nia dalan tanba ema datoluk hahú halimar iha senáriu ida-ne'e. Ne'ebé realidade hatudu petisionáriu hakarak buat ida, ema datoluk hakarak buat seluk. No buat ida importante maka maske petisionáriu sira ho ema datoluk iha interese lahanesan maibé ikusmai sira iha fila-fali ho objetivu ida de'it.

Dala balu maluk petisionáriu sira-nia prespetivu hanesan lalatak hosi prespetivu ema datoluk nian. Ba hakerek-na'in, ulun-boot, sosiedade sivíl, liuliu intelektuál sira, hetan mós doutrina termu lorosa'e-loromonu, satán sira iha prespetiva kloot tebetebes, ne'ebé dalabarak hamanas liután situasaun ida-ne'e. Intelektuál sira ne'ebé hasai kursu oioin la hanoin no la tetu uluk molok sira fó-sai sira-nia hanoin ka liafuan, maibé sira hetan influénsia lalais hosi ema ne'ebé la iha responsabilidade hodi politiza liafuan lorosa'e-loromonu no ema hirak-ne'e sira-nia sentimentu hanesan mantega nian.

Ita hotu la presiza hanoin aat ba ema seluk, liu-liu ba ita-nia lutu nasaun nian hanesan PNTL no F-FDTL. Ita haree ho matan rasik, sira-nia atuasaun liuhosi akontesimentu hirak-ne'e. Dala ruma ita bele hanoin PNTL sori ka defende de'it maluk sira hosi parte loromonu, purezemplu: la iha atuasaun sériu no di'ak ida hosi polísia bainhira maluk sira hosi loromunu sunu no estraga sasán maluk sira hosi lorosa'e nian iha merkadu Taibesi no mós iha Tasitolu, ezemplu seluk maka vítima polísia sira hotu mai hosi parte lorosa'e nian, hanesan atuasaun polísia nian ba manifestante iha loron 4, fulan-Maiu, ne'ebé rezulta polísia na'in rua kanek, atuasaun polísia nian iha Fatu-hada ne'ebé rezulta polísia hosi UIR nian nai'n ida kanek no foin lalais ne'e rezulta tan polísia hosi UIR nai'n ida mate no balu kanek. Balu fali hanoin F-FDTL ne'e sori ka defende de'it maluk sira hosi parte lorosa'e tanba iha insidente tiru iha loron 28, fulan-Juñu ne'e rezulta ema mate ne'ebé barakliu mai hosi parte loromonu.

Maske nune'e ita labele haree ho matan sorin de'it , satán ita fó ita-nia prespetivu sujeitu liu; dala barak ita-nia prespetivu hakesi no hakahur ho ita-nia interese polítiku no privadu (liuliu tanba ita mai hosi parte loromonu ka lorosa'e nian).

Hakerek-na'in nia hanoin dalan di'ak liu hodi rezolve problema ida-ne'e maka:
1. Liuhosi Komisaun aas ne'ebé ita-nia estadu harii dadaun ne'e. Tanba ne'e hosi parte rua; Petisionáriu sira no ofisiál F-FDTL nian tenke iha vontade di'ak hodi servisu hamutuk ho komisaun ida-ne'e. Importante liu maka solusaun no rekomendasaun saida de'it maka komisaun ne'e foti sira tenke simu.

2. Liuhosi deklarasaun Ex Tenente Sr. Gastão Salsinha katak Komisaun ne'e tarde ona no ikusliu sira hakarak uza dalan violénsia hanesan dalan ikus ba rezolve sira-nia problema. Hakerek na'in hakarak repete tan liafuan ida iha leten katak dalan oioin ita bele uza maibé tenke metin ho ita-nia prinsípiu. Tanba ne'e Tuir Sr. Salsinha nia hanoin karik dalan violénsia maka dalan di'ak liu ba sira.

Hakerek-na'in hakarak fó de'it ninia hanoin katak, uluknanain; Sr. Salsinha la metin ona iha ninia prinsípiu, rua; dala seluk hakerek-na'in mós lia-ida ho Sr. Salsinha, hanesan iha prespetivu sosíal hateten katak dalan ida ba hetan solusaun ka mudansa maka tenke liuhosi konflitu. Tanba ne'e Sr. Salsinha ho maluk sira-seluk ne'ebé hakarak uza dalan ida-ne'e tenke tetu mós ninia vantájen no dezvantájen sira.

Dalan violénsia haterus povu barak ona, tanba ne'e husu ba petisionáriu no sira-nia simpatizante sira. Hakerek-na'in sujere, di'ak liu buka justisa liuhosi dalan konstituisionál, tanba iha ema barak maka fó sira-nia apoiu ba sira oinsá sira bele hetan sira-nia direitu ba Justisa, liuliu ba deskriminasaun ne'ebé sira konsidera katak eziste duni.

Molok atu ramata ha'u-nia artigu ida-ne'e husu ba maluk petisionáriu no simpatizante sira atu hadook an hosi violénsia, tanba ita buka justisa ho violénsia, justisa ne'e folin-la'ek. Justisa ne'ebé sei iha folin maka justisa ne'ebé ita hetan liuhosi konfiansa povu ninian, se la'ós nune'e karik, ita-nia justisa ne'e folin de'it iha violénsia nia leten no bainhira de'it violénsia ne'e lakon, justisa ne'e lakon mós.

Parabéns ba sira, karik liuhosi dalan violénsia ida-ne'e sira bele hetan justisa hanesan sira hakarak, sela'e sira tenke barani atu simu justisa liuhosi dalan violénsia mós. Fó-hanoin de'it ba maluk petisionáriu no simpatizante sira katak ita-nia prinsípiu ba ukun-rasik an ita hetan la'ós tanba liuhosi dalan violénsia ka liuhosi liman kro'at FALINTIL nian, maibé konfiansa povu barak nian liuhosi referendu.

Ikusliu, fiar ka la fiar ita presiza lehat liafuan ema matenek-na'in nian katak la iha dalan imposivel bainhira de'it ita iha hakarak.
Ba maluk sira hotu atu kuidadu ho propoganda hosi ema balu ne'ebé hakarak hafahe ita hodi politiza liafuan lorosa'e-loromonu. Presiza kuda iha ita-nia hanoin katak termu lorosa'e-loromonu nu'udar identidade kultura jeográfiku Timor-Leste nian.

Ita hein!

Wednesday, March 22, 2006

Governasaun Terrór!

Dala barak ita rona liafuan terrór ka terrorizmu, ita-nia hanoin ba loos ona hahalok ka asaun ne'ebé foti lihosi métodu asaltu aviaun, na'ok no refén ema ne'ebé ignorante sira, bomba lahó ka la iha alvu ne'ebé moos. Autór ba asaun hirak-ne'e, dala barak suspeta ba ema musulmanu radikál sira.

karik ita haree filafali ba lala'ok terrór ka terrorizmu maka nu'udar fenómenu ida-ne'ebé tuan ona iha istória. fenómenu ida-ne'e mosu ka liuhosi aplikasaun hata'uk, ameasa, halo asaun violénsia derepente ka oho ho razaun atu hata'uk, hirak-ne'e maka tátiku hosi lala'ok luta podér, hahalok hirik-ne'e akontese kleur iha tempu ne'ebá molok ita hanaran terrór ka terrorizmu.

Nu'udar Teoria no prátika hahú uza iha rai-Fransa, iha tempu Revolusaun Franseza nian, iha sékulu da-18 ka tinan 1789.

Iha lala'ok terrór hahú uza barak hosi sistema fasista Mussolini, Komunis Stalin no Nazi Hitler.
Hafoin funu malirin (guerra fria), iha ema barak maka estuda métodu hirak-ne'e atu ba to'o sira-nia ajenda ka objetivu.

Iha Sékulu ikus da-19 nian no molok tama funu mundíal da-2 nian, terrorizmu sai tékniku funu revolusaun nian. Purezemplu, iha rejime tinan 1930, ne'ebé hanaran "governasaun terrór". Iha tempu funu malirin terrór hakait ho ameasa arma nukléar.

Hafoin iha loron 11, fulan-Setembru 2001, terrór hetan ninia dimensaun foun, la'ós de'it ona hatudu hahalok kontra ka fó presaun kontra rejime, maibé mós hakarak mobiliza konflitu hodi enxe fila-fali funu idiolojía ne'ebé la iha ona (vákuu idiolojía) ne'ebé iha hafoin funu malirin ramata. Terrór ho eskala boot ida-ne'e mobiliza opiniaun polítika globál hodi refere ba harii opiniaun polítika globál ida.

Hakerek na'in la iha hanoin atu halo esklaresimentu kona-ba siénsia polítika Internasionál liuliu kona-ba terrór ka terrorizmu, maibé hakarak de'it fó hanoin ba maluk sira hotu katak, dala barak rai boboot sira, purezemplu Amérika sira uza liafuan terrór no terrorizmu hodi sori ninia an liuliu ba iterese polítika no ekonomia. Polítika Amérika nian iha rai liur maka la seluk la le'et maka Kona-ba Direitu Ema nian no Demokrasia. Ajudu ba rai devenvolvidu no ki'ak sira nafatin favorese ba sira-nia interese ne'ebé hafalun ho Direitu ema nian no Demokrasia, ne'ebé dala barak sira rasik maka kontra filafali, purezemplu invasaun ba Irake.

Nu'udar ezemplu ida-seluk maka oinsá Amérika nia estratéjia polítika, dada opiniaun globál, halo lobby ho nasaun aliadu, devenvolvidu no ki'ak sira ne'ebé maka politikamente no ekonomiamente sei tabele hela ba nia, inklui Timor-Leste, liliu liuhosi harii ógaun normativa ida maka hanaran lei ka regulamentu no konvensaun sira. Hirak-ne'e maka baibain ho eskala nasionál; purezemplu lei interna ka doméstika Terrorizmu nian, rejionál; purezemplu: Deklarasaun Hamutuk E.U.A-ASEAN nian Kona-ba Kombate Terrorizmu, no internasionál; purezemplu: Konvensaun Internasionál kona-ba Supresaun ba Atu Terrorizmu Nukleár nian (13 Abril 2005), Konvensaun Internasionál kona-ba Supresaun ba Finanseira Terrorizmu nian(9 Dez. 1999).

Ita hotu hatene katak dadaun ne'e ita seidauk iha lei doméstika kona-ba terrorizmu, nune'e mós tratadu konvensaun tantu rejionál no internasionál. Maske nune'e, Timor-Leste, liuhosi ita-nia governu hato'o ona ninia kompromisu atu kombate terrorizmu.

To'o pontu ida-ne'e, hakerek na'in fiar katak Ita-Boot sira balu nia hanoin no neon ba hela terrór ka terrorizmu maka hateten tiha leten. Ida ne'e loos, no ida seluk fali moos la sala maka oinsá ita haree rasik ba terrór ka terrorizmu ne'ebé dadaun ne'e hala'o hela iha ita-nia rai-laran.

Terrorizmu ida-ne'e maka hanaran Governasaun Terrór. Governasaun Terrór baibain hala'o hosi Governu konstitusionál ne'ebé governa. Oinsá ita-nia governu ida-ne'e, ita haree hetan duni asaun ruma maka hanesan terrór ka terrorizmu. Haree ba ita situasaun polítika rai-laran ikus-ikus ne'e, Ita-nia ulun boot polítiku balu hahú uza asaun terrór polítika ba sira-nia interese. Loos duni katak ida-ne'e tanba la sees hosi hadau malu kadeira iha elisaun jerál 2007 ne'ebé sei mai. Prátika asaun Terrorizmu represiva ne'ebé governasaun terrór halo dadaun maka liuhosi dalan sira hanesan tuirmai ne'e:

1. Terrorizmu represiva ka babain bolu terrór hosi leten ba kra'ik ka bolu mós terrór estadu ka governu. Oinsá ita hakait ho ita nia situasaun reál rai-laran nian. Tipu terrór ida ne'e refere liu ba governu RDTL daudaun ne'e. Hakerek na'in hanesan mós sidadaun sira-seluk ne'ebé akompãna, haree no sente ba lala'ok governu ida-ne'e. Esperiénsia Hatudu katak Ita-nia ulun boot polítiku sira la hatudu sira-nia maturidade polítika hodi insulta malu. Oinsá Ita atu ko'alia midar-midar no funan-funan kona-ba demokrásia no partisipasaun polítika sidadaun nian, se Ita rasik la tau iha prátika, satán ita hatene hela maibé hasees an hodi lakohi atu hanorin ninia maktuir (apoiante sira) liuhosi dalan ne'ebé maka ita hanaran edukasaun polítika. Ka ta'uk tanba se nune'e karik sai problema boot ba sira tanba sira-nia maktuir sira sei hatene di'ak liu sira no ida-ne'e sei sai fatuk boot iha sira-nia dalan. Entaun di'ak liu ba sira hodi ignora hodi hateten naran katak ita bele manan iha elisaun jeral ne'ebé sei mai, sira hakilar ho lian makaas liután hodi dehan katak elisaun jerál maka dalan demókratiku aas tebtebes, tanba povu hotu sente livre hodi tu'u ba sira. Ka elisaun ne'e hanesan kortina de'it tanba konteúdu demokrasia maka povu hotu lá'ós hatene atu tu'u de'it maibé atu hatene la'laok polítika ne'e oinsá. Tanba ne'e maka sidadaun hotu presiza haleno an no fó sira-nia haree no hanoin ba komentáriu Sr. Prizidente nian, ne'ebé hateten, "Bainhira ita hili iha elisaun karik, la bele haree ba símbolu ka figura maibé haree ba sira-nia programa".
Tanba de'it interese polítika ne'e, sira uza lala'ok oioin hodi sori sira-nia an, ida maka halo terrór. Terrór liafuan nune'e mós terrór psikolojia. Esperiénsia elisaun jerál tinan hirak liubá sai sasin, ne'ebé pratika terrór sira hanesan: "Se partidu ida-ne'e manan karik raan sei suli, maibé lakon karik raan sei fakar, se partidu ne'e maka lakon karik sei dasa".
Oinsá ita haree fali lala'ok polítiku sira daudaun ne'e, liuliu atu besik ona elisaun jerál 2007. Liafuan la seluk la leet, la koor la seluk ita rona ho tilun no matan rasik katak uza dala idatan iha momentu rai susár ida-ne'e, hirak-ne'e maka hanesan: "la iha tan ema seluk bele ukun, se ema seluk tuku partidu ida-ne'e karik ninia liman sei tuuk no seluk-seluk tan."
Susár lahalimar duni oinsá maka mestre sira bele hanorin sira-nia alunu atu estuda no tau iha prátika kona-ba demókrasia ka polítika, bainhira mestre sira rasik maka lakohi halo tuir.
Sira konsidera lala'ok hirak ne'e sai tiha ona parte integrál hosi sira-nia vida polítika, satán sai tiha ona tradisaun polítika ida.

2. Lala'ok ida seluk hosi terrorizmu represiva maka babain governu uza autoridade sira hodi sori sira-nia an, sira-nia interese polítika. Autoridade iha-ne'e refere liu ba Polísia no Forsa Militár.
Ita hatene katak ita-nia lei-inan RDTL nian hateten katak tantu Polisía no F-FDTL nu'udar instituisaun rua ne'ebé la bele iha partidu polítiku no rona de'it ba órgaun soberanu kompetente sira, tuir lei inan no lei, no sira la bele halo intervensaun polítika naran ida. Loos duni susár tebes atu distinge loloos oinsá ba imparsialidade no intervensaun polítika ida-ne'e. Maske nune'e hakerek na'in nia haree liuliu ba prátika ka esperiénsia lala'ok moris loroloron nian. Purezemplu insidente ne'ebé rezulta violasaun direitu umanu iha loron manifestasaun ne'ebé organiza hosi Eis-komandante Falintil, L7, ita haree katak atuasaun polísia nian barakliu simu órden mai hosi ministériu interiór ne'ebé maka patraun ba governu ida-ne'e, duké orden ne'ebé mai hosi komandu Polísia nian . Ita mós rona iha autór ne'ebé mobiliza manifestante sira hodi halo manifestante hasoru manifestante ne'ebé organiza hosi Eis-Komandante Falintil, L7, nune'e mós susár tebtebes desizaun komandu polísia atu hala'o sira-nia knaar profisionál tanba intervensaun polítika hosi ulun-boot polítiku sira. Purezemplu iha insidente manifestasaun ne'ebé organiza hosi ierárkia igreja nian kona-ba kestaun matéria morál. Kazu hirak-ne'e maka ita klasifika nu'udar lala'ok tipu terrorizmu represiva ninian.
Autoridade ida-seluk maka ita hanaran F-FDTL. Ita hotu hatene esperiénsia governasaun Soeharo nian iha tempu kolonializasaun Indonézia nian, ne'ebé Golkar ho Militár ka TNI sai tiha farda armónia ida ba governu Soeharto nian. Sorti boot ita seidauk to'o situasaun ida-ne'e. Ita haree ba kazu reál militár nian daudaun ne'e, ita tenke konfesa no basa lima ba ita nia forsa F-FDTL ne'ebé nia hatudu imparsialidade no la iha intervensaun polítika ba kazu ne'ebé konsidera soldadu hamutuk ema 591 sai sivíl. Komandu F-FDTL sai profisionál hodi toma ninia desizaun, la bele iha invervensaun polítika hanesan iha PNTL. Hakerek na'in la haree ba konteúdu no hún no abut kazu ida-ne'e ninia maibé haree ba oinsá instituisaun idak-idak bele imparsiál no iha kbiit rasik atu deside tuir mandatu ne'ebé sira iha. Ida seluk maka F-FDTL halo duni ninia kompeténsia hodi hatún ninia desizaun lahó prezensa Komandante Supreme F-FDTL, Sr. Xanana nian, Oinsá ita bele ajuda ema ne'ebé morás boot atu besik mate ona hodi lori ona ba ospitál ho transporte ne'ebé iha ona (komandu F-FDTL nian), se ita hakarak sei hein transporte (Xanana) ne'ebé iha tasi-balu, ne'ebé bainhira transporte ne'e to'o karik ema ne'e mate tiha ona! To'o ba ne'e, hakerek nai'n hakarak de'it atu hateten katak nu'udar instituisaun tantu F-FDTL no PNTL tenke iha kbiit rasik nu'udar instituisaun, instituisaun rua ne'e iha kbiit nu'udar instituisaun duni no la'ós tanba forte ka iha kbiit tanba ema pesoál balu.

Ikusliu, hakerek na'in hakarak atu fó-hanoin katak molok atu ita prekupa ho terrór ka terrorizmu rejionál ka internasionál, ulukliu ita tenke prekupa ho prátika terrór ka terrorizmu iha rai-laran.

Ita hein!

Tuesday, March 21, 2006

Oinsá ita hatene loloos problema nia hun governu nian hodi responde lalais ba ezijénsia manifestante sira nian ne'ebé maka organiza hori ierarkia igreja tinan ida liubá no kompara ho ezijénsia manifestante sira hosi soldadadu F-FDTL sira-nian foinlalais ne'e!

Independénsia Timor-Leste nian nu’udar rezultadu hosi prosesu luta naruk. Ofisialmente mundu Internasionál rekoñese TL nu’udar país independente no soberanu iha loron 20, fulan-Maiu, tinan 2002. Loron ida-ne-e históriku tebetebes, no ho loron ne’ebé hanesan maka periodu transferénsia podér hosi administrasaun UNTAET nian ba Governu RDTL nian.

Esforsu barak tebtebes maka ONU halo, durante Periodu UNAMET, UNTAET, UNMISET no UNOTIL nian, liuliu apoia TL hodi harii governasaun ne’ebe di’ak, ne’ebe dala barak ita temi tiha nu’udar good governance. Ajuda mos iha area dezenvolvimentu fíziku hodi hadi’a fila-hikas uma konstrusaun ne’ebe maka hetan estraga no sunu hafoin referendu iha tinan 1999.

Ho tempu ne’ebé badak maibé ita konfesa katak ita-nia governu ida-ne’e halo ona dezenvolvimentu lubuk ida, maske hirak-ne’e seidauk bele hateten signifikante. Seidauk signifikante ne’ebe refere liu ba avaliasaun PNUD nian foinlalais ne’e (Programa Nosoins Unidas nian ba Dezenvolvimentu) kona-ba numeru ki’ak ne’ebé aumeta tan iha TL. Tanba ne’e maka ida-ne’e sei sai servisu uma nian ba governu, oinsá ita bele to’o ita-nia objetivu dezenvolvimentu nasionál maka atu hamenus numeru ki’ak no promove kresimentu ekonómiku ne’ebé ekilibre no sustentável (to reduce poverty and to promote equitable and sustainable economic growth).

Tanba ne’e maka importante atu harii kooperasaun ne’ebe di’ak entre governu no sosiedade. Partisipasaun sosiedade nian, liuliu hodi foti desizaun, hodi nune’e sosiedade sente iha resposabilidade ba rezultadu sasá de’it maka foti, tanba desizaun ne’e maka hatudu duni sosiedade nia hakarak. Atu informasaun no politika governu nian to’o ba sosiedade maka importante governu iha ninia instituisaun ida maka hanaran relasaun públika (RP).

Hanesan definisaun RP kata ho liafuan ingles Public Relation, hateten katak nu’udar siénsia ida hosi ramu siénsia komunikasaun nian. Nu’udar ramu siénsia nian maka RP la’os sai kestaun baibain maibé nia iha hanoin ne’ebé fundamentál ne’ebé bele esplika no responsável liuhosi métodu lójika. Haktuir Sukatendel (1990) iha Ardianto (2004) fó ninia definisaun ba RP maka nu’udar métodu komunikasaun hodi harii imajen pozitivu hosi instituisaun parseiru sira, bazéia ba koxiénsia hodi respeita interese ema barak nian.

Haktuir definisaun RP iha-leten, oinsá ita hakait ho situasaun real no esperiénsia governu nian. Hakerek na’in fó atensaun maka’as liu ba esperiénsia ba akontesimentu ne’ebé maka iha, liuliu ezijénsia igreja nian, liuhosi manifestasaun iha tinan ida liubá, oinsá governu nia polítika no pasu ne’ebé foti ba asuntu ida-ne’e?

Ita haree-hetan katak governu ne’ebé hanesan tafuhi tiha ninia kabeen, maibé tenke tolan fila-fali, ho ulun-fatuk toos la simu ezijénsia igreja nian, maibé ikusmai tenke simu, ida-nee hatudu governu la iha kbiit.

Frakeza ida-ne’e, loos duni tanba ho rasaun barak, hanesan ema balu hateten katak tanba governu la iha hakarak ne’ebe di’ak (good will) atu resolve problema ida-ne’e no orgullu tebetebes, maibé hakerek na’in haree liliu frakeza ida-ne’e hosi fatór seluk, maka tanba la iha komunikasaun ne’ebé di’ak.
Ema ne’ebe atu harii komunikasaun ida-ne’e maka Relasaun Públika ka RP. RP nu’udar ponte atu hatutan lian, dalan, entre governu no sosiedade (igreja). Esperiénsia hatudu katak durante igreja hato’o ninia proposta ba governu, liuhosi mobilizasaun manifestante sira, ikusliu la iha rezultadu ka pontu solusaun, tanba parte rua idak-idak mantein ho sira-nia pozisaun.

Tanba la iha RP governu nian, dala barak governu, liuhosi Xefe Estadu nian, Sr. Marii Alkatiri tenke monopoliza tiha fatin ida-ne’e. no loloos la bele akontese nune’e. (ita hotu kompriende de’it tanba ita foin ukun-an, ita hotu iha faze aprendizajen nia laran, loos ka la’e?)

Ministériu Edukasaun, liuhosi Ministru Edukasaun, kuaze la iha lian, tanba la iha RP, no liuliu nia tenke se tilun didi’ak hodi rona ba PM.

Maka hakerek na’in sujere liu atu governu ne’e iha tempu badak harii ona RP, ne’ebé maka bele servisu ho efetivu no efisiénsia. Kooperasaun no komunikasaun governu nian ne’ebé susesu ho entidade hotu maka idéntiku ho kooperasaun no komunikasaun ne’ebé susesu hosi instituisaun RP ne’e rasik.

No sai oin ida ne’ebé instituisaun RP governu nian maka ita hotu hein?

Órgaun RP tenke iha unidade komunikasaun nia okos, ninia servisu xefía hosi sekretáriu/a estadu ba área RP nian ne’ebe ketak, hanesan mós sekretáriu/a estadu obra públika no sekretáriu/a estadu ba área elektrisidade no bee moos nian. RP governu nian ho funsaun no sevisu prinsipál maka sai harii na’in imajen (image builder) governu nian. Instituisaun governu nian ida ne’ebé di’ak no hola fatin no kuda iha sosiedade sira-nia hanoin (mindset), ne’ebé fó imajen pozitivu. Imajen pozitivu ne'ebé hatudu hosi governu ba públiku, hodi nune’e, públiku bele tau ninia konfiansa ba instituisaun governu nian ida-ne’e. RP iha knaar ne’ebé fundamentál no servisu nu’udar ponte entre instituisaun governu ho ninia públiku iha ámbitu servisu ne’ebé pozitivu.

Purezemplu diskusaun kona-ba hanorin dixiplina morál iha eskola tinan ida liubá, liuliu haksesuk kona-ba dixiplina morál sai nu’udar dixiplina obrigatóriu ka fakultativu?

La iha pontu solusaun tanba de’it razaun fundamentál rua:
Dahuluk: Tanba desizaun ne’ebé foti parsiál tebetebes ka la konsulta uluk ho parte igreja. Konsultasaun ne’e tenke RP governu nian maka halo liuhosi meus komunikadu ba imprénsa (press release), konsulta ema hirak iha média hodi fó-sai ba públiku asuntu dixiplina morál hodi nune’e bele hamosu idéa públiku nian, liuliu ierarkia igreja nian hodi hetan lia ida. Tanba la iha PR governu nian ne’ebé maka bele responde ba ezijénsia igreja nian, ikusmai hosi parte ierarkia igreja nian mobiliza ema hodi hala’o manifestasaun.

Daruak: Se iha tempu ne’ebá maka eziste tiha ona RP governu nian karik, manifestasaun ne’e bele rezolve tiha iha tempu badak nia laran; signifika katak RP sei sensitiva liu ba ezijénsia igreja nian. RP governu nian sei reprezenta grupu interese sira (inerest-group), nu'udar conflic-mediation, nu'udar diretivu relasaun nian entre governu no ierarkia igreja.

Maka RP governu nian ne'ebé ita hein maka tenke iha nível jestaun ne'ebé ninia knaar hanesan Senior Vice President Director of Corporate Communication ka Corporate Secretary, bele mós iha pozisaun importante iha governu hanesan Portavós PM nian.

Kestaun interesante maka Portavós PM nian bele hamosu hahusuk maka oinsá governu presiza duni RP ka la'e?

Idéa ne'ebé iha no ideál maka RP la'ós pozisaun polítika maibé RP iha istituisaun governu nian, ninia knaar fó hatene ba públiku ho sistemátiku kona-ba polítika, planu estratejía governu nian iha aplikasaun regulamentu no ordén jurídiku sira. RP hetan knaar nu'udar sai ponte entre sorin instituisaun governu ka ulun-boot estadu nian, kona-ba informasaun ne'ebé presiza, liuliu atu harii imajen instituisaun nian no reasaun hosi sosiedade kona-ba polítika governu nian ka mosu imajen negativu (negative image).

Tanba sá maka to'o ohin loron seidauk iha RP governu nian, maka haktuir hakerek na'in nia haree, razaun sira maka:

Ida: Ita hatene katak governu ida ne'e maka governu Fretilin, entaun RP governu ida-ne'e nian, ne'ebé maka tenke ideál maka ema profesionál ka la bele iha partidu kan non partisan, susár ba governu ida-ne'e, ne'ebé xefía hosi Marii Alkatiri.

Rua: Se governu ida-ne'e maka harii duni ninia RP maka RP ida-ne'e bele dehan lia ida, isin-klamar ida ho governu, tanba nia maka sei sai nanál, ibun, tilun governu nian. Sai hahusuk boot ba governu karik, tanba governu ida-ne'e sei la simu ema RP hodi reprezenta nia, liuliu ninia segredu bele fó sai ba públiku, ida fali maka karik governu ida-ne'e egoista no orgullu tebetebes katak la iha ema ida bele ko'alia hodi governu nia naran, tanba governu ida-ne'e harii hosi ema matenek sira tantanan de'it, doutór tantanan de'it, hosi Mozambíke no Portugál ne'ebé maka xefía hosi PM Marii Alkatiri?

Liuhosi hanoin badak ida-ne'e, hakerek nain hakarak fó-hanoin no sujere de'it katak tanba elisaun jerál 2007 besik ona, entaun ita ezije ba partidu polítika sira ne'ebé de'it maka sei konkore iha elisaun ne'ebé refere, oinsá sira bele hatama sira-nia programa hodi harii RP ida-ne'e.

Ita hein!

Situasaun polítika iha rai-laran!

Uluk-nanain hakerek nai'n hato'o loron di'ak ba Ita-Boot sira hotu,

Haree ba ita-nia lala'ok polítika rai-laran ikus-ikus ne'e, ne'ebé hatudu katak ita sai uitoan ona hosi dalan demokrasía no estadu direitu ne'ebé maka konsagra tiha ona iha ita-nia lei-inan. Ema sira-ne'ebé loloos sai liman, ibun no ulun povu ninian, tantu ulun boot governu nian no partidu polítiku nomós sidadaun sivíl sira. Ha'u apresia tebes señór/a, amigo/a sira ne'ebé hakerek artigu sira kona-ba situasaun polítika Timor-Leste nian, liuliu sira ne'ebé maka hela iha Portugál. Iha oportunidade ida-ne'e, hakerek nai'n hakarak atu fó de'it ninia hanoin no haree ba asuntu ne'ebé ita-boot sira hakerek liuliu kona-ba artigu difamasaun iha kódigu penál foun Timor-Leste nian, ne'ebé dadaun ne'e sei iha Gabinete Prezidensiál nian hodi hein promulgasaun hosi Prezidente. Uluknana'in hakerek nai'n hakarak ko'alia uitoan kona-ba idéia sira la hanesan ne'ebé maihosi Governu (pro) no sidadaun sivíl no partidu pólitiku/opozisaun sira (kontra).

1. Governu: Hanesan ita-hotu hatene katak Governu nu'udar órgaun soberanu ida, ne'ebé iha responsabilidade atu hala'o no ezekuta polítiku jerál nasaun nian no mós órgaun superiór Administrasaun públika nian. Hosi responsabilidae hirak-ne'e, nia nuda'ar órgaun ida ne'ebé iha mós kompeténsia lejizlativu nian. Ho competénsia ida-ne'e, nia harii tiha lei lubun ida, ida maka lei kódigu penál. Lei Kódigu penál ne'e, namas nu'udar asuntu importante ba ema lubun boot (governu) no lubun ki'ik (sosiedade sivíl plus partidu polítiku (opozisaun) plus igreja) ne'ebé hotu-hotu sente la'os de'it tanba hakesi ho direitu ne'ebé maka konsagra iha konstituisaun maibé mós konsagra iha idak-idak nia fuan ne'ebé maka hanaran konxiénsia morál. Ha'u fó basa liman maka'as ida ba governu, tanba nia iha duni kbiit maske nato'on hodi harii lei ida-ne'e. Ho hanoin ne'ebé la hanesan liliu maihosi ema lubunki'ik sira, governu ho ninia razaun katak lei ida-ne'e, liuliu artigu difamasaun bele garante ema hotu nia direitu, liuliu direitu ba naran di'ak, reputasaun no dignidade.

2. Autarkía (Sosiedade sivíl, partidú polítiku no igreja): Nu'udar rai ne'ebé adota tiha sistema demokrasía (maske terminolojía foun maibé loloos ita, no ita-nia ema sira uluk-uluk hatene oinsá moris haktuir hahalok no hanoin demokrátiku). Ema lubun ki'ik ida-ne'e iha papél importante hodi harii sistema governasaun ne'ebé di'ak. sistema governasaun di'ak katak komponente hotu-hotu, inklui ema lubun ki'ik ne'e, sira-nia partisipasaun, liliu partisipasaun foti desizaun. Partisipasaun em lubun ki'ik ida-ne'e ninia desizaun kona-ba artigu difamasaun ne'e oinsá? Loos duni katak sira la iha kompeténsia lejizlativu nian hodi halo lei ida-ne'e, maibé sira mós iha kontribuisaun ho hanoin no krítika ne'ebé konstrutiva, oinsá maka harii lei ida ne'ebé haktuir duni isin-klamar povu ida-ne'e nian. ka haktuir klamar-isin governu nian ka ema lubun ki'ik nian? Liuhosi haksesuk entre ema lubun hirak ne'e, hakerek nai'in haree-hetan tiha musan importante ne'ebé sai hanesan tali ida ema lubun hirak ne'e hodi dada bá-mai, sira-ne'e maka tatuir:

pro-kontra kona-ba artigu difamasaun, difamasaun ne'e tama iha Lei kódigu penál ka Kódigu sivíl? Tuir hakerek na'in, hanoin katak iha rai barabarak, rai balu, sira-nia sistema jurídiku kosidera difamasaun tama iha prosesu penál no balu seluk konsidera difamasaun tama iha prosesu sivíl. Ne'e duni ba Timor-Leste la iha problema, bele tama iha prosesu sivíl ka penál. Hahusuk maka ita tenke tetu, nu'usa maka tama iha prosesu penál ka sivíl. Governu ne'ebé orgaun lejítima, no hetan konfiasa liuhosi prosesu demokrátiku ida (elisaun) katak povu maka tu'u no hili sira, entaun governu tenke uza sasukat (kbiit) povu ninian. Autarkía (ONG, sidadaun sivíl) sira karik hodi povu nia lian (lia-tutan na'in), entaun sira mós tenke uza sasukat povu ninian. Hakerek na'in lia-ida ho Sr. Prezidente ne'ebé konsidera difamasaun ne'e tama iha prosesu penál ho razaun maka tuir mai ne'e: Hanesan ita-hotu hatene katak dadaun ne'e mundu fahe tiha ba grupu rua; ida maka hanaran WEG (World Economic Group) ka Grupu Mundu Ekonómiku aliás kapitalista, ida fali hanaran WSG (World Social Group) ka Grupu Mundu Sosiál aliás sosialista. Idiolojía ida-ne'e la'ós hela metin iha nia fatín politíka nian maibé nia mós hakuak no hakahur an iha área hotu-hotu. iklui área Justisa nian. Hanesan ita-nia lei na'in balu hateten katak atu buka justisa iha dalan barak, nu'udar sidadaun ne'ebé hatene di'ak katak justisa ne'e babain ba sira maka liuhosi dalan ida ne'ebé temi nu'udar tribunál. Sentensa dahikus tribunál nian sei tetu barak no dia'k liu ho kapitál (osan) no polítika (CAVR no dadaun ne'e CVA karik?). Entaun oinsá ita tetu ho povu nia kbiit, povu ne'ebé la iha kbiit finanseiru no la iha konfiansa politika ho politiku balu (maske dala ruma sira tenke bosok, maibé ita tenke konfesa duni katak ida-ne'e maka sorin rua hosi natureza ema ninian). Ho sasukat hirak-ne'e maka hakerek nai'in ho pesoál konsidera defamasaun ne'e tama iha prosesu penál ka kriminál. Karik balu sei husu, ida-ne'e karik sei fó vantajen boot liu ba governu?; bele hametin no sori di'ak liután governu hosi ninia kbiit (Podér). Loos duni ita dala ruma kahur sasán sira hanesan salada. Hakerek na'in fó ninia komentáriu badak ida ba:

governu: Maske hakerek na'in seida'uk fiar 100% ba governu tanba la iha esperénsia atu bá tuur iha governu ka sai polítiku ida karik. Ha'u hanoin sira iha sorin rua, ne'ebé sorin ida, nu'udar ema polítiku ne'ebé di'ak tenke haktuir banati Aristotele nian, ne'ebé maka nia dehan katak: "nu'udar polítiku na'in ka kaer órgaun polítika nian ka nu'udar orgaun polítika ne'ebé soberanu, iha ninia objetivu ne'ebé aas no sagradu, ne'e maka atu halo povu ninia moris sai di'ak." Ne'e duni iha sorin ida-ne'e ha'u fiar katak ita-nia governu ne'e la'o tuir dalan ida-ne'e. Sorin seluk sai hanesan hahusuk boot (bele ka la'e), hakerek na'in ladún fiar ka pesimista uitoan bainhira atu ko'alia kona-ba asuntu polítika. Dala ruma Polítiku sira hateten katak ema ne'ebé nunka sai polítiku nia sei la kompriende saiida maka polítiku sira hakarak. Tanba ne'e maka bele governu uza oportunidade ida-ne'e (lei difamasaun) hodi sori ninia an hosi krítika? ka hahalok la respeita ema ninia dignidade. Akontese nun'e karik, governu sei hateten adeus ba ema lubun ki'ik sira hodi hateten:
"imi la iha faktu, maske imi iha osan ba karik maibé imi la iha faktu entaun adeus! Imi la iha faktu, maske imi nia loos ba karik, maibé imi la iha faktu, entaun adeus"!

Entaun faktu ne'e maka saida loos? Faktu ne'e nia folin aas tebetebes! tanba ne'e, faktu ne'e dala barak tenke sosa hó matenek, podér no osan. loos duni faktu ne'e hatauk ita, hanesan ita mateklamar ne'ebé hatauk ita. Ba sira ne'ebé iha kbiit ona karik sei susár lahalimar atu hetan buat ida-ne'ebé hanaran faktu, satán ba ita povu ne'ebé la iha matenek, podér no osan.

Sosiedade sivíl sira: Ha'u apresia tebes kompromisu sosiedade sivíl nian, partidu polítika no igreja nian. Loloos ne'e ita mós tenke simu ho laran-di'ak no ho hanoin ne'ebé di'ak ba inisiativu governu nian hodi harii lei Kódigu penál (inklui artigu difamasaun) ida-ne'e. Ida-ne'e hakerek na'in la haree hetan katak hamate demokrasía maibé oinsá atu respeita ema nia direitu. respeita ema nia direitu katak respeitu ema nia dignidade ka naran di'ak. Ida-ne'e hanesan meus no instrumentu importante ne'ebé hodi bele respeita malu. Hahalok no hanoin respeita malu ida-ne'e la'os foin ita sai tiha sidadaun RDTL maka ema mai hanorin ita maibé, ida-ne'e ita hamoris nanis ona liuhosi edukasaun no sosializasaun dezde ita moris.

Ba Jornalista sira; loos duni katak, lahó Jornalista (nune'e mós ninia meus sira), maka sei la iha demokrasía, ne'e signifika katak, laiha iha meus komunikasaun nu'udar ponte no manu talin entre ema ulun boot no sidadaun sira (entidade sira hotu). Ikusliu, sei la iha asesu ba informasaun. Tanba ne'e, meus informasaun sira, hanesan meus emprénsa no elektróniku sira, nune'e mós ninia ajente sira hanesan jornalista sira hetan fatin importante no sasukat determinante ida iha vida demokrasía. Naran katak bainhira sira (jornalista) hala'o sira-nia knaar tenke haktuir banati deotolojía jornalizmu nian, loos duni sira iha direitu ba liberdade ba hakerek ka hateten nian ba públiku kona-ba asuntu ruma, maibé sira mós iha responsabilidade no devér ba sasá de'it maka sira hakerek no ko'alia tiha ona.

Ikusliu, ba entidade sira hotu, liuliu sira-ne'ebé maka la'ós de'it atu justifika sira-nia aan tanba lejítima liu, maibé importante liu maka iha vontade hodi haksesuk no esforsu hodi rezolve duni ba povu nia interese, no tenke hatene sira-nia an loloos, tau sira-nia aan loloos.

Atu ramata artigu ida-ne'e, ha'u bele empresta Sr. Prezidente Xanana nia liafuan katak: "Se karik nu'udar partidu hatudu duni sira nia an nu'udar partidu, labele sai fali hanesan ONG".

Entidade hotu bele fó liman ba malu ba dezenvolviventu nasionál nia interese, ita hein!

Tuesday, March 07, 2006

Problema F-FDTL nian, Ulun-boot sira Presiza Haleno An!

Problema krize F-FDTL foinlalais ne’e afeta kuaze populasaun iha Timór laran tomak, liuliu iha Dili. Insidente hirak hanesan baku, hakanek ema, tuda, estraga populasaun nia uma (vítima sira barak liu maka hosi rejiaun lorosa’e) no ikusliu insidente ne’e kuaze para bainhira rezulta mós sona membru polísia ida hosi Unidade Intervensaun Rápida nian iha Fatu-hada, Dili. Ema barak, liuliu ulun-boot sira hahú hatudu liman-fuan ba malu hodi justifika sira-nia an katak sira maka loos liu, no ema seluk sala. Insidente hirak-ne’e mosu bainhira Sr. Prezidente Xanana fó tiha ninia lia-tatoli nasaun nian kona-ba ninia pozisaun ba desizaun hosi Xefi komandu F-FDTL nian, ne’ebé konsidera soldadu petisionáriu hamutuk 491 nu’udar sivíl.

Ema ne’e la iha kakutak ona atu hanoin inklui ulun-boot rai ida-ne’e nian no polítiku sira hahú see liman-fuan ba Sr. Xanana. Oinsá atu sai polítiku ho fuan-boot no kakutak malirin hodi tetu uluk molok fó sira-nia deklarasaun ka opiniaun polítika. Karik realidade insidente ne’e sai sásin katak la’ós ema hosi soldadu petisionáriu sira maka halo, maske sira duni tanba iha ema ida-rua karik, ida-ne’e la bele reprezenta soldadu petisionáriu sira hotu. Karik la’ós mós populasaun lorosa’e no loromonu, tanba kuaze fatin barak iha Dili no mós iha Distritu sira, ema lorosa’e-loromonu hela hamutuk, sai viziñu no iha relasaun familiár (fetosaa-umane) ne’ebé sira sente katak boatu ne’e la relevante liu. Tanba ne’e maka hakerek-na’in konkorda ho Sr. Xanana nia liafuan katak iha ema datoluk ne’ebé halimar iha insidente hirak-ne’e nia kotuk. Hanesan la’ós segredu tan katak iha arte marsiál balu, problema privadu (tuan nian) no mós interese polítika hosi ema ne’ebé la iha responsabilidade sira. Oinsá ita bele kompriende katak hafoin sona membru polísia hosi Unidade Intervensaun Rápida ne’e situasaun sai kalma totál?

To’o iha ne’e, se ita kompara oinsá kakutak povu ne’e nian ho ulun-boot sira-nian. Liafuan lorosa’e-loromonu hanesan estratéjia polítika rai kolonializasaun nian, ne’ebé sei haburas iha kakutak ema balu hodi soran no luta ba sira-nia interese rasik.

Tanba ne’e maka hakerek-nai’n hakarak haree klean liután uitoan ba krize ida-ne’e hodi hakait ba órgaun kompetente sira no relevante sira-seluk:

F-FDTL
Ema barak, liuliu ulun-boot sira hateten katak F-FDTL la iha kapasidade atu rezolve krize ne’ebé akontese iha sira-nia instituisaun nia laran. Hakerek-na’in konkorda 100% ba deklarasaun ida-ne’e, maibé ita la bele haree de’it kazu ne’e iha ninia kulit de’it maibé tenke haree mós ninia isin. Ita-nia instituisaun F-FDTL sai forte no profisionál tenke lori tempu no ida- seluk maka tenke ho prespetiva foun. Ita hotu hatene katak ita-nia forsa ne’e foin hahú kaer ninia kuda-talin rasik iha fulan-Maiu 2002. Maske nune’e, dadaun ne’e sei kontinua hetan apoiu tékniku hosi forsa rai-liur, hanesan rai-Austrália. Ita haree fila-fali ba oríjin F-FDTL maka ida-ne’e nu’udar prosesu transformasaun hosi forsa Libertasaun FALINTIL ba forsa Nasionál, ne’ebé dadaun ne’e hanaran F-FDTL. Tanba ne’e maka se ita klasifika ita nia forsa ne’e iha tolu: ida forsa militár povu nian, rua forsa militár veteranu nian no tolu forsa militár nasionál nian. Forsa militár povu katak bainhira haree fila-fali ba ita-nia istória forsa FALINTIL nian, iha povu maubere-buibere (sívil) barak fó apoiu, tantu apoiu hanoin (morál no konfiánsa), apoiu materiál nune’e mós ativa hamutuk ho FALINTIL halo funu hasoru invazór Indonéziu sira, Forsa veteranu katak Forsa FALINTIL ne’ebé maka halo funu hasoru invazór Indonéziu sira, no ikus forsa militár nasionál maka forsa ne’ebé daudaun ne’e ne’ebé ita hanaran F-FDTL. Tanba ne’e maka dala barak iha problema uitoan iha instituisaun nia laran tanba hakait nafatin ho liafuan veteranu. Iha ezemplu balu ne’ebé asuntu veteranu ida-ne’e afeta ba instituisaun F-FDTL nian, hanesan: kazu F-FDTL iha Aileu, haksesuk malu ho naran Falintil-FDTL no seluk-seluk tan. Hafoin ita hetan tiha ita-nia independénsia iha tinan 1999. Organizasaun Nasaun Naklibur sira-nian (ONU) no sira-seluk tan, iha kompromisu atu fó apoiu, tantu tékniku no administrativu nian. Sira hahú fó formasaun ba ita-nia forsa militár sira atu sai forsa nasionál ne'ebé profisionál. Hakerek na’in ladún fiar katak ita-nia forsa ne’e la profisionál, satán ho kazu F-FDTL nian ne'e atu haketak fali malu. Se ita haree didi’ak ba oríjin kazu ida-ne’e, ne’e la’ós kauza militár maibé ida-ne’e, haliis liu ba asuntu polítika. Oinsá tanba de’it liafuan lorosa’e-loromonu, soldadu petisionáriu hamutuk 491 sai hosi kuartél-jernerál no ikusliu hetan kastigu indisiplinadu. Ha’u fiar 100% ba liafuan Pr. Xanana nian katak ida-ne’e diskriminasaun. Se ita ko’alia deskriminasaun karik ita mós bele haree ho luan katak tanba Sá maka deskriminasaun ne’e mosu, ita tenke buka nia hun-abut. Hakerek na’in haree-hetan katak deskriminasaun ne’e, hanesan mós deskriminasaun ida hosi deskriminasaun sira-seluk ne’ebé akontese iha órgaun no instituisaun ka organizasaun sira tuirmai ne’e:

Governu:
Se ita haree-hetan deskriminasaun iha F-FDTL, karik ho razaun devizaun hodi politiza liafuan lorosa’e-loromonu, oinsá iha governu rasik. Iha governu ita mós haree-hetan deskriminasaun balu, kuaze ulun boot sira ne’ebé kaer podér governu nian maka sira ne’ebé iha koñesimentu jerál no di’ak, liuliu kona-ba siénsia nian, sira ne’e barak uluk halo parte iha frente diplomasia (iha rai-liur) no balu iha klandestina. Tanba de’it hada’u podér kadeira nian, dala barak sira mós politiza liafuan hanesan la’ós FALINTIL ka klandestina de’it maka halo funu maibé ami iha rai- liur mós halo funu tanba ne'e maka ohin-loron ita manan ita-nia indepénsia ne’e. (liafaun halo funu no la halo funu, ida-ne’e ita klasifika nu’udar deskriminasaun ka la’e?).

Deskriminasaun ida-seluk maka oinsá ita bele haktuir estadu ida-ne’e nia prinsípiu maka demokrátiku no estadu direitu nian katak ema hotu-hotu hanesan iha lei nia mahon, hodi la haree ba rasa, koor kulit no relijiaun. Ita hotu hatene katak ita-nia estadu ne’e haburas sistema reprezentativa polítika (politic representative) la’ós reprezentativa funsionál (functional representative), ne’ebé signifika katak susár ba ema matenek no profisionál sira, satán ba ema ne’ebé iha kbiit nato’on, se sira la iha konfiansa polítika karik sira sei la bele bá tuur iha kadeira ruma. Satán ita rona katak ema ne’ebé hakarak manán projetu (tender) ruma tenke iha konfiansa polítika ruma. Hirak ne’e ita bele klasifika mós nu’udar deskriminasaun ka la’e?

Karik ita mós akompaña polítika governu nian ba instituisaun PNTL no F-FDTL nian. Iha tinan hirak liubá hamosu haksesuk boot, liuliu kona-ba tratamentu tantu tékniku (ekipamentu) no adminstrativu ne’ebé injustu. Ekipamentu PNTL nian di’ak liu duké F-FDTL nian, satán kria unidade polísia ne’ebé hanesan Para-militer maka ita hanaran Polísia espesiál (daudaun ne’e hanaran filafali Unidade Polísia Rezerva (URP)). Nune’e mós iha haksesuk boot kona-ba sosa kilat boot ne’ebé didi’ak hotu, liufali F-FDTL nian, satán sira hala’o servisu hanesan filafali F-FDTL nian. Ida-ne’e mós ita klasifika deskriminasaun ka la’e?

Uluk ita rona no haree mós ho matan iha instituisaun polísia nia lara rasik iha polísia Nasionalista no la’ós nasionalista. Sira ne’ebé hanaran nasionalista hetan hahalok indixiplinadu, ita bele husu ida-ne’e mós iha deskriminasaun karik? Satán instituisaun ne’e la iha kredibilidade tanba desizaun ne’ebé sira hatún ikusmai tenke simu filafali sira balu, entaun la iha diferensa entre instituisaun PNTL no ONG, ne’ebé ema idak-idak tama-sai tuir sira-nia hakarak?

Ezemplu hosi kazu hirak-ne’ebé temi tiha ona iha leten, maka klasifika nu’udar deskriminasaun karik, ha’u hanoin molok ita atu temi deskriminasaun iha F-FDTL, liuliu atu buka-tuir ninia hun-abut, entaun oinsá órgaun sira ne’ebé kompetente sira, haree-hetan ona hun-abut ba kazu hirak-ne’e, se la’e karik, entaun ita tenke dun ba ema seluk? ka berani atu kofesa ita-nia sala uluk?

Oinsá polítika governu ida-ne’e nian ba desizaun Komandu F-FDTL nian. Ema barak sai bilán tanba Sá maka governu sai lia-ida ho desizaun Komandu F-FDTL nian. Hakerek na’in lakohi atu sai hanesan matan do’ok maibé hakarak de’it hateten katak tanba governu daudaun ne’e tabele hela ba F-FDTL, la’ós hanesan iha rai barabarak, purezemplu hanesan iha rai-Indonézia ne’ebé TNI tabele ba xefe governu no estadu (prezidente).

Parlamentu
Parlamentu hanesan mós ai-riin tolu sira-seluk, nu’udar ógaun soberania ne’ebé kosagra tiha iha ita-nia lei-inan. Iha Artigu 92 hateten katak “Parlamentu Nasionál maka órgaun soberania Repúblika Timor-Leste nian, ne’ebé reprezenta ema Timór-oan tomak, iha kbiit atu halo lei, atu fiskaliza no atu halo desizaun polítika.”Oinsá kbiit no polítika parlamentu nian ba kazu F-FDTL nian ne’e? Ita hatene katak desizaun ba soldadu petisionáriu sira hatún tiha ona, hafoin Brig. Jen. Taur Matan Ruak ba Parlamentu hodi fó ninia esklaresimentu kona-ba desizaun ida-ne’e. Hakerek na’in ladún hatene sasá maka Sr. Taur hateten iha Uma-fukun Parlamentu, maibé hakerek-na'in siik de’it katak barakliu ko’alia kona-ba asuntu disiplina F-FDTL nian karik. Hakerek-na’in sai bilán uitoan, bainhira rona katak iha deputadu balu hakarak husu filafali Kom. Taur atu ba uma-fukun parlamentu tanba ho razaun nia la ko’alia asuntu kona-ba ba desizaun ne’ebé nia hatún tiha ona. Se nune’e karik, hakerek-na’in bele empresta Sr. Adérito, Advogadu Direitu Ema nian, hosi Gabinete UNOTIL nian ne'ebé hateten, “Xanana ninia desizaun tarde ona”, ka deklarasaun deputadu hirak-ne’e maka tarde no hanesan foin hadeer hosi mehi. Hakerek-nai’n ladún lia-ida atu bolu filafali Sr. Taur, maibé sei bolu karik, tenke bolu Ministru Defeza nian, Sr. Roque Rodrigues. Tuir kbiit parlamentu nian, nia iha kbiit hahusuk parlementária no interpelasaun nian. Signifika katak parlamentu la’ós iha kbiit de’it, maibé iha mós direitu atu husu ba governu kona-ba ninia polítika kona-ba kazu ida-ne’e. Hakerek na’in la haree katak; ida: parlamentu nunka bolu governu, liuhosi Ministru Defeza nian hodi mai iha parlamentu, rua; oinsá mós sei governu la mai, tanba desizaun governu nian rasik, liuhosi Primeiru Ministru hateten katak nia lia-ida ho desizaun ida-ne’e.

Susár duni órgaun ezekutivu ida-ne'e atu tau iha prátika kona-ba sira-nia knaar ne’ebé iha, satán parlamentu ne’ebé loloos sai órgaun reprezentante povu ninian sai fali reprezentante no boneka governu nian. Ita hotu kompriende la’ós razaun seluk, sela’e tanba governu konstitusionál ida-ne’e hetan votu maioria iha elisaun tinan kotuk (desizaun dahikus manan hodi foti liman).Tanba ne’e, hakerek na’in haree-hetan katak se ita husu kona-ba polítika parlamentu nian karik, diakliu ita husu ba governu.

Partidu Polítika sira
Polítiku iha-ne’e, hakerek na’in refere liu ba polítiku partidu ninian, liuliu hosi opozisaun sira. Oinsá ita bele halo diferensa entre partidu polítika no ONG sira. Iha moris negósiu nian ema hatene saida maka hanaran kompetisaun saudável. Oinsá iha moris kompetisaun polítiku sira-nian ne’e? Nu’udar partidu opozisaun tenke hala’o knaar opozisaun nian, ida maka kritika konstrutiva ba governu konstitusionál ida-ne’e. Loos duni katak krítika konstrutiva hirak-ne’e, presiza konsidera pozitivu no importante tebes iha vida demokrasia nian, maibé oinsá hodi tetu atu nune’e la’ós hatene kritika de’it maibé hatene mós ko’alia governu ne’e ninia di’ak bainhira nia halo di’ak duni. Haree ba kazu F-FDTL nian, partidu polítika sira la hatudu no la hala’o sira-nia funsaun sira hanesan: meus komunikasuan polítika, meus sosializasaun polítika no meus jestaun konflitu nian.
Sira la hala’o sira-nia knaar nu’udar ponte ba soldadu petisionáriu sira no ofisiál militár sira, satán bainhira iha konflitu ho insidente hirak iha Dili laran, hetok sira nonook hanesan buat ida la kona sira. Dala barak liuhosi sira-nia deklarasaun, la’ós netraliza situasaun maibé hamanas liután situasaun. Nune’e mós liuhosi sira-nia deklarasaun hirak-ne’e, ita la hatene dala ruma sira ko’alia hanesan fali nu'udar observadór no aat liután bainhira sira hatudu liman ba ema seluk katak ema seluk maka sala no la iha kapasidade.

Polítiku balu la iha sensibilidade polítika, sira-nia deklarasaun ladún kondíz ho situasaun reál, liuliu ba kazu ne’ebé refere. Sira balu konsidera desizaun Sr. Ruak nian ne’e tanba asesór jurídiku internasionál maka halo. Deklarasaun hirak-ne’e, ita bele husu, bele ona ka seidauk, ita halo ita-nia lei rasik? Ka ita lakohi konfesa katak kuaze lei hirak ne’ebé daudaun vigór iha Timor-Leste ne’e mai hosi ema espesialista no asesór jurídiku internasionál sira. Tanba ne’e, sira de’it maka iha kbiit atu halo interpretasaun, liuliu sai baze jurídiku ba kazu ida-ne’e. Ha’u konkorda ho Sr. Xanana nian deklarasaun katak “desizaun ida-ne’e sala no injustu.” Ha’u konkorda tanba desizaun ida-ne’e laharee ba situasaun sosiál-polítika ita-nia rai-laran, karik ida-ne'e maka Sr. Xanana hakarak hateten. Maske nune’e ita mós la bele fó sala fali ba asesór jurídiku sira, tanba sira haree kazu ne’e tuir lala’ok jurídiku ne’ebé iha. Ita maka iha kakutak atu hanoin, la’ós fó sala fali ba assesór jurídiku internasionál sira, satán ho liafuan la’ós amigável hodi hateten hasai no haruka fila-fali ba sira-nia rai.

Oinsá ita hakarak hateten katak iha deskriminasaun iha F-FDTL, tanba terminolojía lorosa’e-lorormonu ka karik Sr. Xanana nia liafuan maka halo deskriminasaun, ne’ebé rezulta insidente balu iha Dili karik. Oinsá ita haree ba ita-nia lala’ok polítika hodi insulta malu ho liafuan “traidór no la’os traidór, ema musulmanu la bele ka’er ukun, no seluk-seluk tan. Hirak-ne’e deskriminasaun ka la’e?
Iha provérbiu ida ne’ebé hateten “ema barak maka sei hetan bolu, maibé uitoan maka sei hetan hili.” Nune’e iha moris polítika, ita haree katak ema barak maka sai polítiku maibé uitoan maka sai patrotizmu. Loos duni presiza ita lehat Sr. Xanana nia liafuan "Ha'u-nia polítika la hanesan ho polítika polítiku sira-nian."

Prezidente Repúblika nian
Interesenta uitoan atu haree ba lala’ok polítika rai-laran, liuliu kona-ba kazu F-FDTL nian. Ho Sr. Xanana nia polítika ba desizaun Kom. Ruak nian, liuliu mós insidente hirak ne’ebé akontese iha Dili, ema barak hanoin katak Kredibilidade (naran-di’ak) Sr. Xanana nian hahú tun ona. ita moris iha rai demokrátiku no ema hotu-hotu iha direitu hodi hato'o opiniaun no deklarasaun. Maski nune’e, hakerek-na’in haree katak sira-nia haree ba kazu lala’ok kbiit no polítika Sr. Xanana nian ladún klean no luan karik. Ha’u mós respeita Sr. Adérito, Adgovadu Direitu Ema nian iha Gabinete UNOTIL nian, ne’ebé hateten katak, “desizaun Xanan nian tarde tiha ona.” Maibé hakerek na’in ladún lia-ida ho deklarasaun ida-ne’e. Ema barak, inklui polítiku sira ne’ebé hatene didi’ak lei, sira mós haree no konsidera fali Sr. Xanana ne’e bele halo buat hotu no bele tau kanuru tohar iha órgaun soberania sira-seluk nia bikan. Bainhira krize ne'e mosu ita hotu hakfodak tanba derepente ema balu sai tiha fali nu’udar anju maksori nian ne'ebé foin tun hosi lalehan. Sira kahur sasán hotu tuir sira haree no hakarak. Aat liután deklarasaun ulun-boot polítiku balu ne’ebé loloos iha koñesimentu di’ak kona-ba saida maka hanaran kaketak kbiit (separasaun podér) órgaun soberania sira, sira mós ko’alia naranaran de’it. Ida-ne’e la dehan Sr. Xanana nia desizaun tarde ka la iha kbiit. Ita haree katak inisiativa hirak maka Sr. Xanana halo ona: harii komisaun inkéritu ba kazu ida-ne’e, halo soru-mutu no koordenasaun ho governu hodi ko’alia kona-ba kazu ida-ne’e. Agora fila-fali ba sira idak-idak, se Komandu F-FDTL la iha lia-ida ho nia, tanba ne’e problema instituisaun F-FDTL nian, Komandu F-FDTL maka tenke hala’o kbiit ida-ne’e duni, se komisaun inkéritu ida-ne’e la hala’o ninia servisu ho di’ak, nia la bele obriga, ka tanba la iha koordensaun entre ofisiál Militar no soldadu petisionáriu sira karik, satán ita hotu haree katak governu la iha lia-ida ho Sr. Xanana nian, entaun ita hakarak Sr. Xanana maka tenke halo servisu hirak-ne’e hotu? Diferensa ida-ne’e normál iha moris demokrasia. Ita tenke iha orgullu boot katak ita-nia estadu ida-ne’e la’ós de’it adota sistema demorasia no estadu direitu nian, maibé haktuir no hamoris duni. Hakerek na’in hanesan mós sidadaun sira hotu ne’ebé ezije katak se iha ona ema ida, liuliu prezidente ida, iha tempu oinmai maka sei servisu di’ak liu Sr. Xanana, entaun ita hotu tenke basa liman maka’as ba nia, nia sei suku unidade nasionál hanesan Sr. Xanana suku to’o ita hetan ukun-an, entaun nia mós bele, ka sela’e ami povu ta’uk tanba ema ne’ebé sei troka nia sai tiha fali boneka no farda koor ida governu nian. Esperiénsia hatudu momoos katak iha tempu Indonéziu nian TNI, Presidente no Governu sai koor ida ba Soeharto nian.

Ita hotu hatene katak knaar Sr. Xanana nian susár tebetebes, tanba ne’e maka bainhira ema kandidata nia ba prezidente nia lakohi, tanba kbiit prezidente nia kbiit limite tebetebes. Haktuir kaketak kbiit vertikál nian maka prezidente tama iha kbiit ezekutivu ninian. Tanba ne’e razaun Sr. Xanana nian hodi lakohi kandidata nia an, la’ós tanba razaun seluk maibé tanba ninia kbiit limitadu tebetebes.Tanba ne’e, liuhosi artigu ida-ne’e, hakerek na’in hakarak husu ba maluk sidadaun hotu, liuliu ba ukun-nain sira presiza atu haleno an, presiza atu kompriende lala’ok estadu ne’e nian, instituisaun no partidu polítiku sira atu iha prespetiva foun. Loos duni ita presiza haree ba ita-nia istória maibé tenke hakat ba oin. Instituisaun no partidu polítika sira la bele uza istória sai fali faan-sosa sasán nian hodi sira-nia interese kadeira nian.

Ita hotu presiza ka'er liman ba malu no konfesa katak iha hotu iha faze aprendizajen nia laran. Tanba ne'e la'ós povu baibain de'it maka presiza edukasaun sívika maibé ulun-boot sira hotu.
Ita hotu hatene katak F-FDTL hetan formasaun durante tinan balu nia laran no ikusmai ita hateten la profisionál entaun oinsá ita-nia ulun-boot sira ne'ebé nunka hetan formasaun iha tinan balu hirak-ne'e nia laran. Tanba ne'e liafuan di'ak hatada ba sira maka la'ós profisionál karik entaun bosok, korruptu, nepotizmu no koluzaun.

Ikusliu hakerek-na'in hakarak fó-hanoin katak órgaun soberania sira presiza hatebes loloos kaketak kbiit estadu nian, maibé keta haluha katak ida-ne’e tenke la’o hamutuk ho kontrolu no tato’an (Check and balance) ne’ebé forte.

Ita hein!