CNRT NINIA MEHI ENTRE HALO MUDANSA BA OIN KA BA KOTUK?
Ho situasaun krize polítika-militár ida-ne´e, ema barak hein pelumenus hafoin hahilik prezidensiál no lejizlativa iha netik mudansa ruma, liuliu polítika estadu no governu foun nian ba problema lubuk ida hanesan problema PNTL-F/FDTL, petisionáriu, Alfredo no deslokadu sira-nian. Tanba ne´e, povu ne´ebé kleur ona iha mehi mós atu iha tempu badak ninia laran iha anju maktulun ida ka anjo da guarrda bele lori sira ba dalan ne´ebé sira mehi bá, atu nune´e sira bele moris iha klima hakmatek no pás ninia laran. Teki-teki anju maktulun ne´e mosu duni iha tempu ne´ebé sira hein hela no anju maktulun ne´e sira hanaran tiha partidu CNRT. La hatene loos oinsá maka partidu CNRT ne´e sei lori sira to´o bá dalan ne´ebé sira mehi, maibé ba sira la iha alternativu seluk. Partidu CNRT ne´ebé foun tebetebes nu´udar labarik bebé ho fulan balu de´it, hetan apoiu maka´as hosi povu ne´ebé iha mehi hanesan maka atu halo mudansa ba situasaun polítika, militár no ekonomia. Mudansa dahuluk maka iha governu ninia laran liuhosi destinu hahilik lejizlativa ka ho liafuan maun boot Xanana nian katak golpe tu’u kartaun ne’ebé sei hala’o iha loron 30, fulan-Juñu ida-ne´e. Tanba ne´e, partidu CNRT tenke simu kna´ar iha ninia kbas hodi lori to´o ba mehi ne´e liuhosi dalan ho hakat hirak maka tuirmai ne´e:
I. Hahilik Lelizlativa
Hahilik lejizlativa ne´ebé sei hala´o iha loron 30, fulan-Juñu ida-ne´e, nu´udar hakat importante nune´e mós susár tanba partidu CNRT tenke halai taru ho partidu hamutuk 14 no koligasaun 2, liuliu partidu boboot sira hanesan FRETILIN, PD no PSD/ASDT. Maske partidu ne´ebé foin moris ho otas labarik bebé nian maibé ba partidu boboot sira sai nu´udar ameasa boot ida ba partidu sira. Loos duni partidu sira-seluk sei la hatada naran direita ba CNRT nu´udar anju maktulun ida, maibé karik iha kotuk sira hateten nune´e. Ita hanoin de´it partidu CNRT maka la iha karik, hakerek-na´in iha fiar boot katak iha fila daruak hahilik prezidensiál liubá ne´e, partidu PD manán tiha ona. Mosu partidu CNRT ne´e, maske iha sorin ida sai fatuk boot tantu iha PD tantu FRETILIN ninia dalan bá manán nian, maibé iha sorin seluk partidu rua ne´e mós bele hateten iha sira-nia laran nune´e: sorte boot CNRT maka manán. Ho liafuan sorte boot ne´e, kurankuran sai anju maktulun ida ba partidu rua hotu, tanba: ida; partidu PD sei hatenten: maske ami la manán ne´e la iha buat ida, naran katak FRETILIN maka la bele manán no naran katak hatún tiha FRETILIN. Iha sorin seluk partidu FRETILIN mós hateten: ami la manán la iha buat ida, naran katak sarjana supermie sira maka la bele ukun no naran katak ita-nia jerasaun tuan 75 maka ka´er ukun nafatin.
Ho hakat susár ida-ne´e, hakerek-na´in fiar katak CNRT sei hakat liu fatuk- boot ida-ne´e. Hakerek-na´in mós fiar katak partidu CNRT sei hetan votu ho númeru aas maske sei la manán ho votu maioria. Ida-ne´e ita bele haree parte ida liuhosi komísu Partidu CNRT nian iha teritóriu Timór ninia laran tomak.
II. Koligasaun
Ho hakat dahuluk susár ne´ebé la manán ho maioria, tanba ne´e maka partidu CNRT tenke iha kompromisu ho partidu polítiku sira-seluk ne´ebé maka hetan votu ki´ik ho objetivu atu harii governu koligasaun. Iha posibilidade balu oinsá partidu CNRT sei bá halo koligasaun maka tuirmai ne´e:
A. koligasaun ho partidu boot sira; (boot iha-ne'e hakerek-na'in refere ba sura votu ho númeru boot ka aas).
1. Partidu FRETILIN
Iha espekulasaun hosi ema balu hateten katak iha posibilidade CNRT sei bá halo koligasaun ho FRETILIN, maske nune´e hakerek-nai´in fiar katak susár uitoan tanba ita haree lala´ok polítika partidu rua ne´e nian durante ne’e. Satán daudaun ne´e partidu rua ne´e haree malu hanesan diabu-Maromak.
2. Partidu PD
Iha posibilidade boot CNRT sei bá halo koligasaun ho PD, ida-ne´e ita haree liuhosi votu konfiánsa ne´ebé PD fó ba Ramos Horta iha fila daruak hahilik prezidensiál liubá.
3. Iha posibilidade mós CNRT sei bá halo koligasaun ho PSD/ASDT, ida-ne'e ita haree liuhosi votu konfiánsa ne'ebé PSD no ASDT fó ba Ramos Horta iha fila daruak hahilik prezidensiál liubá.
B. Koligasaun ho partidu ki’ik sira.
Ita rona daudaun desizaun polítika hosi polítiku partidu nian balu liuhosi média eletrónika no jornál, nune’e mós haree no rona rasik iha baze iha komísiu balu, bainhira partidu ki’ik sira balu lakon entaun sira sei bá halo koligasaun ho partidu ne´ebé sei manán. Ida-ne´e ita haree katak bainhira CNRT manán karik sei halo koligasaun ho partidu ki´ik hirak-ne´e, satán seidauk husu mós partidu ki´ik sira ne´e hahú oferese an atu halo ona koligasaun.
Haree hosi hakat daruak governu koligasaun iha letan, hakerek-na´in si´ik. CNRT sei halo duni mudansa, maibé sai hahusuk maka mudansa ba oin ka ba kotuk? Ho hahusuk ida-ne´e mai ita ba haree ba mudansa hirak tuirmai ne’e:
1) Mudansa ba oin.
i) Mehi ema barak inklui partidu CNRT nian rasik sei realiza bainhira CNRT manán duni iha hahilik lejizlativa tuirmai ne´e. CNRT hakarak duni hakuak ema hotu-hotu, ema ne´ebé iha hanoin sira ne´ebé la hanesan, tantu ki´ik tantu boot, hodi hametin liután espíritu unidade nasionál ne´ebé hahu naksobu tiha ona.
ii) Atu harii fila fali uma ne’ebé rahun tiha ona ne’ebé harii durante tinan lima ninia laran. Uma governu ne’ebé sai tiha mahon ba krize nasionál, nune’e mós sai tiha uma mahon ba korrupsaun no fó benefísiu ba ema no grupu balu de’it. Halakon prátiku nepotizmu, fó subsídiu ba antigu kombatente no veteranu no hala’o mós desentralizasaun podér. Ho liafaun badak CNRT nia mehi liberta tiha ona patria no hakarak liberta tan povu.
2) Mudansa ba kotuk
Ho mehi CNRT hirak-ne’e temi tiha iha leten sei la realiza tanba CNRT sei namadoras ho hudi kulit ne’ebé nia sama ne’ebé soe husi ema-hirak maka tuirmai ne’e:
a) Ema CNRT nian rasik (Internál).
i) FRETILIN Mudansa
Hakerek-na’in hakarak hateten katak ema-hirak ne’ebé tuur iha estrutura no diresaun CNRT nian, maihosi antesidénsia ne’ebé lahanesan; polítika, ekonomia no seluk-seluk tan. Ema balu konsidera Partidu CNRT fatin atu hato’o sira-nia lia, emosaun no frustasaun ho dalen Indonézia ema hateten nu’udar tempat pelarian.
Karik ita haree estrutura partidu CNRT nian, maka ema hirak-ne’e tuur iha estrutura ka fatin aas iha estrutura Partidu CNRT nian maka ema hirak-ne’ebé uluk iha estrutura Partidu FRETILIN nian. Ita haree balu uluk kesi ikun ba partidu FRETILIN, balu kesi ikun iha governu Alkariti nian, balu fali iha organizasaun ka klibur sira ne’ebé mós kesi ikun ba Partidu FRETILIN nian. Tanba ne’e ita bele hateten, ema hirak-ne’e sei la fó tulun másimu ba dezenvolvimentu partidu CNRT nian hodi servi povu maibé sai tiha fatin atu sadere an. Hakerek-na’in fó ezemplu; grupu FRETILIN mudansa. Ita haree de’it komísiu partidu CNRT nian iha fatin-fatin; ne’ebé iha fiugra rua importante ne’ebé ita bele haree maka Xanana prezidente partidu CNRT nian no Jose Luis Guterres hosi grupu FRETILIN mudansa nian. Loos duni iha sorin ida, Jose Luis Guterres ho ninia maluk mudansa sira sei vota ba partidu CNRT, tanba ida-ne’e bele haree hanesan fatin atu hato’o sira-nia protestu ka emosaun tanba sira-nia problema uma-laran ho grupu Maputu hanesan sira rasik hasara, Iha sorin-seluk maske sira vota ba partidu CNRT maibé sira-nia laran sei fó nafatin ba partidu FRETILIN. Ita bele haree ida-ne’e liuhosi deklarasaun balu hosi ema grupu mudansa nian, purezemplu Victor da Costa hateten iha komíciu partidu CNRT nian loron ida hatenten, karik partidu CNRT manán maka grupu FRETLIN Mudansa sei ukun fali grupu FRETILIN Maputu. Ho deklarasaun hirak-ne’e no lala’ok polítika grupu mudansa nian ne’e, hakerek-na’in bele hateten katak karik Xanana nu’udar prezidente partidu CNRT nian kontente tanba ho apoiu ida-ne’e sira bele manán votu grupu FRETILIN mudansa nian maibé iha sorin seluk hafoin elisaun lejizlativa Xanana bele namadoras tanba bele sama hudi kulit husi ema hirak-ne’e.
ii) Bainhira Ita kompara sura ema ka masa militante no simpatizante entre Partidu boot rua FRETILIN no CNRT nian, maka CNRT nian sei barakliu, ne’e ita bele haree hosi parte ida partisipasaun masa iha komísiu CNRT nian no iha parte seluk, ema hirak-ne’ebé sei tu’u ba CNRT tanba sira lakon konfiása ba governu FRETILIN ne’ebé ukun ho razaun la fó moris diak ba ema barak; liuliu joven no eis-kombatente, veteranu, feto-faluk no oan ki’ak sira. Maske CNRT boot ho númeru ne’e, hakerek-na’in haree la’ós de’it tanba razaun hirak iha leten, maibé tanba mós razaun prinsipál figura partidu nian. Maun boot Xanana ne’ebé hetan krítika maka’as tanba deskonfía hosi ema balu katak nia maka hún krize nian hodi hamosu dikotomía lorosa’e-loromonu, loloos lakon ona konfiánsa hosi povu liuliu maluk sira hosi parte lorosa’e nian. Maibé saida maka ita haree, ema barak hosi parte lorosa’e hanesan ita haree iha komísiu CNRT nian iha Distritu Baucau, Lospalos no Vikeke fó apoiu maka’as ba CNRT no balu fali maske la partisipa diretamente iha enkontru ka komísiu CNRT nian tanba razaun hetan terror ka evita konfrontasaun fízika, maibé sira-nia laran sei fó ba CNRT. Loos duni katak figura maun boot Xanana sei forte, satán ema karizmatiku ida-ne’ebé ema barak sei tau konfiánsa iha nia atu liberta tan povu ida-ne’e. Ho númeru ida-ne’e, karik bele dehan sai orgollu boot ida ba polítiku CNRT nian no povu ne’ebé mehi hakarak halo mudansa. Maske nune’e tuir hakerek-na’in ninia haree, esforsu hirak-ne’e seidauk nato’on atu ita gaba an ka haluha rai, tanba CNRT nu’udar bebé ida seidauk bele hamriik mesak bainhira lahó maun boot Xanana. Atu ita kompara ho partidu FRETILIN, karik FRETILIN bele hetan númeru votu kiik ka menus maibé nu’udar organizasaun, nia forte liu ho razaun partidu ne’ebé iha esperiénsia barak iha tempu naruk, nune’e mós organizadu di’ak, ka ho liafuan seluk forte tanba la’os hamriik tabele de’it ba ema ida ka ema ida maka sai patraun ba partidu ne’e. Nu’udar ezemplu: ema barak iha hanoin katak partidu FRETILIN nia patraun maka Alkatiri, maibé tuir hakerek-na’in ninia hanoin la’ós tanba Alkatiri maka FRETILIN forte ka manán. Lahó Alkatiri mós FRETILIN sei nafatin FRETILIN, no mós bele lahó Alkatiri FRETILIN sei sai forte no boot ba beibeik. Maibé oinsá CNRT bainhira lahó Xanana? Hakerek-na’in ninia haree katak bainhira de’it no iha oras ne’ebé de’it maka Xanana sai hosi CNRT, CNRT sei mate tanba ema-hirak ne’ebé iha CNRT ninia laran mesak mai hosi antesidénsia ne’ebé la hanesan, ho liafuan seluk bele hateten katak partidu CNRT hanesan akumulusaun hosi ema ho hanoin no hakarak la hanesan ne’ebé harii iha tempu badak no bele mós naksobu lalais bainhira lasu ka fiu Xanana ninia ne’e kotu. Nune’e karik, ida-ne’e sai fatuk boot duni ba CNRT ninia dalan hodi hakat ba oin bainhira CNRT manán iha hahilik ne’ebé sei mai ne’e.
iii) Grupu interese sira.
Grupu interese iha-ne’e refere liu ba grupu Alfredo inklui Lenadro Isaak, Railos no petisionáriu nian. Ita haree katak iha komísiu CNRT nian balu iha ema hirak-ne’e sai oradór no balu tama iha estrutura CNRT nian. Sira-ne’e ita bele hateten fó apoiu ba CNRT ka sei tuu ba CNRT. Maske nune’e, karik sei sai mehi aat ba ema-hirak ne’e banhira sira ladún kompriende lala’ok polítika CNRT nian, liuliu maun boot Xanana nian. Dala ruma sira bele iha hanoin katak CNRT manán karik bele rezolve sira-nia problema ka pelumenus sira dada netik anin malirin ruma ne’ebé durante ne’e sira la hetan tanba hetan duni, tiru no oho hosi forsa rai-laran no rai-liur nian. Hakerek-na’in fiar katak ida-ne’e sei sai fatuk boot ba CNRT nian iha ninia dalan bainhira nia manán iha elisaun lejizlativa mai ne’e. Ida-ne’e hanesan lalenok ida ne’ebé ita bele fihir an liuhosi Xanana ninia belun boot Horta; ne’ebé uluk Horta iha ninia kompromisu balu molok sai prezidente nia hatenten katak povu fó konfiánsa ba nia sai prezidente karik, nia sei rezolve grupu interese sira-nia problema, maibé to’o agora la iha hakat signifikante ruma ba kazu hirak-ne’e.
a) Ema husi liur partidu CNRT nian (esternál)
Ema hirak-ne’e hakerek-na’in refere ba ema partidu polítiku sira ne’ebé maka iha kompromisu halo koligasaun ho partidu CNRT ka ema independente sira ne’ebé maka hetan konfiánsa hodi hala’o knaar nudaar reprezentate funsionál (functional representation) hosi partidu CNRT liuhosi rekrutamentu polítika (recruitment politic).
i) CNRT ne’ebé iha posibilidade halo kompromisu polítika liuhosi koligasaun ho partidu sira tantu boot tantu ki’it. Ho governu koligasaun ida-ne’e CNRT sei hetan susár barak tanba sei iha haksesuk barak ne’ebé la’os harii nian iha governu ninia laran tantu kona-ba polítika dezenvolvimentu ka desizaun polítika ruma ne’ebé atu foti. Ida-ne’e ita bele haree lala’ok polítika partidu sira hotu nian, ne’ebé sira tau aas liu interese grupu no partidu ida-idak nian duké interese povu ka ema barak ninian.
ii) Hanesan ita hotu hatene katak ema hirak ne’ebé tuur iha estrutura governu FRETILIN ne’ebé maka ukun daudaun ne’e, barakliu maihosi Partidu FRETILIN nian ema rasik. Ida-ne’e hanesan reprezentasaun polítika ne’ebé maka FRETILIN hafudi hela. La hanesan ho polítika CNRT nian daudaun ne’e, ne’ebé CNRT kompromete iha ninia komísiu sira katak bainhira nia manán karik hakarak tau ema matenek sira (independente) atu tu’ur iha pozisaun polítika. Ho liafaun seluk CNRT hakarak hafudi reprezentasaun funsionál tantu iha nível kraik tantu iha leten. Loos duni ho polítika CNRT nian ne’e sai orgullu boot ba ema hotu, maibé haree fila-fali ba lala’ok maturidade polítika ulun-boot partidu ida-ne’e nian, ne’ebé mínimu tebetebes maka sei sai fatuk boot ba CNRT rasik. Tanba ho razaun; iha sorin ida ema-hirak ne’e sei servisu ho integridade no profisionál tebetebes maibé iha sorin seluk, dala balu sira tenke tuir lasu polítika ne’ebé maka ema CNRT balu hakesi hela. Ho liafuan seluk atu hatenten katak; ema CNRT nian balu sei la simu ema profisionál sira-neé bainhira la la’o tuir banati polítika prátiku CNRT nian.
Haree ba hakat hirak-ne’ebé temi tiha iha letenbá, hakerek-na’in hein katak polítiku partidu CNRT nian tenke iha hanoin no hahalok ida de’it, atu nune’e la’os atu to’o iha objetivu ida katak atu manán de’it iha hahilik lejizlativa nian hodi hetan kadeira ka fahe malu kadeira, maibé halo duni mudansa ba povu ninia moris hanesan povu hirak-ne’ebé daudaun ne’e tau sira-nia mehi ba CNRT. Rezultadu saida de’it CNRT nia ema tenke simu. Loos duni iha mós posibilidade CNRT lakon, maibé importante liu maka sira ne’ebé sai belun boot Xanana nia iha CNRT ninia laran, la bele lakon esperansa ho rezultadu lakon ka CNRT manán maibé bainhira CNRT sidi sala ain iha ninia lala’ok ukun nian, sira hahú hasees an hosi CNRT. Aat liután maka karik ho situasaun susár ida-ne’e, sira semo husik tiha Xanana no ba tabele tan ema seluk. Ho dalan ne’ebé kleuk no nakonu fatuk boot hirak-ne’e, povu ne’ebé tau mehi iha CNRT, iha esperánsa katak CNRT sei hakat liu no la’o ba oin, sela’e tenke la’o fali ba kotuk.
Ita hein!