Iha fulan ida kotuk liubá, Deputadu sira iha uma-fukun Parlamentu Nasionál hahú haksesuk malu kona-ba Lei Ante-Projetu Violénsia Doméstika nu’udar Krime Públiku (KP). Haksesuk no hanoin-lisuk entre entidade oioin ba asuntu ida-ne’e konsidera importante tebes oinsá atu lei ne’e bele responde nesesidade penál iha ámbitu Direitu Timorense. Teleolójiku Direitu husu bainhira lei ida eziste tanba razaun saida. Ita labele de’it kópia lei ida hosi nasaun seluk, maibé importante maka lei ne’e tenke reflete duni ita-nia kultura rasik ka ho liafuan seluk atu hateten de’it katak Direitu iha sentidu estritu (lei) hanesan produtu kulturál; enkuantu produtu kulturál maka sai hanesan kriasaun epíritu umanu ne’ebé objetiva iha norma jurídika hodi regula vida iha sosiedade. Tanba ne’e, ita bele husu tanba saida maka violénsia doméstika la’ós krime-semi públiku ka la’ós krime partikulár maibé krime públiku?
Projetu lei kona-ba violénsia doméstika ne’ebé konsidera violénsia doméstika nu’udar krime públiku hanesan bolu ita hotu nia atensaun oinsá ita hotu fó kontribuisaun hanoin, atu nune’e, lei ida-ne’e hatán dunia ba polítika kriminál ne’ebé maka ho nia objetivu atu halo prevensaun ba krime no sosiedade bele iha konfiansa ba sistema jurídiku penál.
Bainhira ko’alia kona-ba polítika kriminál iha buat rua ne’ebé koopera malu, ida maka “objetivu ne’ebé efikásia” no ida-seluk maka “dalan ne’ebé lejítimu”.
Termu doméstiku iha ámbitu violénsia doméstika, la bele limita de’it iha uma familiár. Violénsia doméstika nu’udar problema transversál, ne’ebé eziste iha kontestu oioin, ne’ebé depende ba fatór sosiál, ekonómiku no kulturál. Tanba ne’e, la’ós de’it Polítika kriminál maka la’o iha Direitu Penál nia sorin, maibé mós kriminolójia nu’udar ramu siénsia kriminál nian ne’ebé bazeia ba observasaun no esperimentasaun, atu harii relasaun entre fatór sosiál, biolójiku no espésie delikénsia oioin.
Iha biban ida-ne’e, hakerek na’in ko’alia de’it kona-ba violénsia doméstika ne’ebé hala’o husi mane kontra feto. Ita hotu tenke konfesa violénsia doméstika hamosu diferensa bo’ot iha sinál esteriór ba fenómenu ne’ebé iha ba tempu kle’ur no eziste sékulu barak ona iha sosiedade. Ohin loron, ita kompriende diakliu síklu violénsia konjugál ne’ebé la’o hanesan fasíniu ba trajédia. Loos duni katak eziste mós violénsia fízika ka psikolójika ne’ebé maka feto halo hasoru mane, maibé estudu fó-sai ne’e la akontese kleur no ho númeru ki’ik tebetebes. Enkuantu violénsia hasoru feto, história hateten katak ne’e iha relasaun ho dominánsia jéneru, liuliu baseia ba podér ne’ebé la hanesan entre feto no mane.
Agora mai ita halo distinsaun entre krime violénsia doméstika nu’udar krime partikulár, krime públiku no krime semi-públiku. Diferensa boot ita bele haree iha prinsípiu ofisialidade. Hanesan regra maka iha notísia kona-ba krime, ministériu loke inkéritu atu promove prosesu penál. Inkéritu sei hakotu ho akuzasaun ka ho arkivamentu. Atu hala’o prosesu penál iha krime semi-públiku depende ba keixa ka bainhira simu keixa hosi ofendidu ka nia reprezentante legál, hodi nune’e, ministériu públiku bele halo akuzasaun. Enkuantu krime públiku, naran ema ida bainhira iha koñesimentu kona-ba krime bele halo denunsia ba Ministériu públiku, ka ho liafuan seluk Ministériu Públiku bainhira iha koñesimentu kona-ba krime bele halo prosesu ho independente. Agora Krime partikulár depende ba akuzasaun partikulár, ida-ne’e hakarak atu hateten katak konstituisaun advogadu obrigatóru hosi ofendidu ka entidade kompetente atu hahú hala’o prosesu.
Iha ne’e, hakerek-na’in la ko’alia idak-idak to’o kle’an, maibé ko’alia de’it kona-ba krime violénsia doméstika nu’udar krime públiku. Hanesan temin tiha ona iha-leten katak krime violénsia mosu tanba fatór oioin; fatór sosiál, ekonómiku, kulturál no seluk-seluk tan. Nu’udar ezemplu fatór kulurál; dala barak kazamentu tradisionál konsidera la’ós ona kompromisu feen no la’en atu fahe vida hamutuk, respeita malu nu’udar ema, maibé nu’udar objetu hanesan maka ita haree iha barlake. Mane dalabarak justifika sira-nia aktu violentu hasoru feto ho razaun tanba sira fó sasán ba feto no nia família. Tanba ne’e bainhira mane ida baku feto, nia dehan nia baku ninia karau.
Iha ne’e, ita la kestiona sasán, maibé ita kestiona maka konteúdu kazamentu ne’e rasik, ita la bele haree sasán hirak-ne’e hosi valór ekonómiku maibé hosi valór umanu, liuliu moris ne’ebé dignu. Fonte Direitu iha sentidu tékniku-jurídiku maka kostume konsidera hanesan fonte mediata ita bele haree iha lei no.10/2003, Interpretasaun artigu 1º Lei no. 2/2002, 7 Agostu no Fonte Direitu no Lei Kódigu Sivil Timor-Leste artigu 2º. Lei sivil kona-ba kostume nia sentidu halai liu ba uzu ka Corpus la’ós animus.
Loos duni katak ita tenke valoriza ita-nia uzu no kostume, inklui barlake, tanba ne’e sa ona ita-nia matadalan hanesan espresaun portugés ne’ebé hateten “em mulher não se bate nem com uma flor”, la’e karik, ida ne’e konsidera kontra ona lei ka costume contra lagem, ne’ebé la eziste iha ordenamentu júridiku timorense (Lei-inan Timor-Leste nian, art. 2º, no.4).
Hakerek-na’in haree katak kestaun iha ne’e la’ós violénsia doméstika nu’udar krime públiku, maibé kestaun maka oinsá governu, liuliu instituisaun estadu relevante no ONG sira ne’ebé serbisu iha areia promosaun igualdade entre feto no mane bele halo divulgasaun informasaun kona-ba lei violénsia doméstika nu’udar krime públiku, tanba asuntu ne’e konsidera sensitivu tebetebes iha Timor-Leste iha tempu ida-ne’e. Nu’udar ezemplu: iha feen no la’en sira ne’ebé lamenta tebetebes ho prezensa funsionáriu estadu no funsionáriu ONG sira bainhira sira bá esplika asuntu krime violénsia doméstika nu’udar krime públiku iha komunidade, liuliu iha baze ka área remota. Sira lamenta ho razaun katak funsionáriu hirak-ne’e nia prezensa hanesan lori terus bo’ot ba sira, sira haree katak ho esplikasaun asuntu violésnia doméstika hosi funsionáriu hirak-ne’e hahú atu sobu relasaunn família entre feen ho la’en nian.
Hakerek-na’in haree katak ida-ne’e la’ós de’it preokupasaun ema hirak iha área remota nian, maibé preokupasun ema hotu nia, liuliu feen no la’en iha jerál. Ba sira, ida-ne’e hanesan moras fobia sosiál ida no sira haree hanesan ema seluk hakarak hahú hatama sira-nia kanuru tohar iha sira-nia família nia laran ka liafuan espresaun portugés hateten “entre marido e mulher, ninguém meta a colher”. Iha ne’e, sira konsidera sakar ona prinsípu segredu família nian. Tanba ne’e mosu ona konflitu direitu, entre Dieritu ba Moris no Direitu ba Onra no privasidade. Maske nune’e, lei penál proteje bem jurídiku ne’ebé boot liu maka ema nia moris.
Bainhira ko’alia kona-ba tipu krime, Sorin ida, nu’udar regra ka pesa prosesuál maka krime públiku, Ministériu Públiku nu’udar reprezentante estadu iha lejitimidade ofisiojamente no nia inisiativa rasik halo akuzasaun no iha sorin seluk sai nu’udar problema bo’ot maka iha kazu barak ajente krime hanesan ema ida ne’ebé maka mesak sustenta nia família no bainhira nia hetan kastigu maka família sira sei hetan susar no hamlaha, no la’ós ne’e de’it maibé dala barak feen vítima sira maka lakohi atu sira-nia la’en hetan kastigu tanba fatór ekonómiku. Tanba ne’e, espresaun portugués dehan “em mulher não se bate nem com um flór” la halo sentidu. Direitu ho objetivu buka justisa ka ho liafuan seluk bele hateten objetu justisa maka Direitu, nu’udar objetivu nia la hanesan lei tanba razaun umana determina buat ne’ebé justu, tanba nia mosu molok lei eziste. Ikusliu hein katak ho Lei violénsia doméstika ne’ebé sei vigora iha tempu badak nia laran, bele hamenus ona tasa kriminalidade, vítima bele hetan protesaun no konfiansa ba nia sistema jurídiku penál rasik. Krime violénsia doméstika nu’udar krime públiku konsidera hanesan atentadu ida ba dignidade ema nian, tanba ne’e violasaun ne’e la’ós de’it halo ofensa direta ba vítima, maibé komunidade sosiál tomak, Tanba ne’e maka ita hotu mai hakribit violénsia doméstika no la’o tuir matadalan Lei-inan Timor-Leste nian art. 17º: “Igualdade ba Feto no Mane” no iha Deklarasaun Universál Direitus Umanus (1949), art.1º :”Ema hotu moris livre no hanesan iha dignidade no Direitu”.