Sunday, July 05, 2009

LUTA LAHÓ PRINSÍPIU

Haree ba lala'ok polítika rai-laran daudaun ne'e, hakerek-na'in hakarak hamosu opiniaun ida ba maluk hotu atu bele lehat hamutuk. Naran problema polítika ne'ebé mosu iha ita-nia rai, nafatin hakesi ho tali ikun pasadu nian. Sé mak traidór no funu-na'in.
Hakerek-na'in hakarak husik hahusuk ida ba ita hotu: "Timoroan luta ba otonomia ka ukun-rasik an?"

Hahilik kona-ba opsaun entre otonomia ka ukun-rasik an ne'e jogu polítika ida hanesan mós jogu futeból, ne'ebé sempre iha ida manán no ida lakon. Formasaun Estadu Timorense ne'e hanesan jogu futeból liuhosi prosesu formasaun jogadór to'o sistema jogu ne'ebé jogadór sira uza hodi bá to'o iha sira-nia mehi ukun-rasik an. Tanba ne'e liafuan ukun-rasik an iha-ne'e, iha sentidu luan ka la'ós sentidu estatutu polítika ne'ebé ita iha agora. Karik iha ema balun bele sente ukun-rasik an ho indonézia no balu seluk fali sente ukun rasik bainhira hamriik mesak.
Hakerek-na'in kontente tanba povu maioria hili sira-nia destinu liuhosi referendu atu hamriik mesak, maske barak hosi sira la konsege si'ik sira-nia mehi iha sira-nia moris loroloron. Ita-nia polítiku sira ne'ebé dala barak hatemi an nu'udar ibun, tilun no matan povu nian senti orgullu ho rota lejitimidade, ne'ebé halo konforme tuir sira-nia hakarak rasik. Tanba ne'e, jogu hotu-hotu, inklui mós tasa ne'ebé jogadór sira hetan iha jogu referendu 1999 la'ós hetan derepente ka buat ida ne'ebé tuun hosi lalehan, maibé ne'e hahilik polítika ne'ebé refleta sira-nia sira-nia destinu iha fatin no tempu determinadu.

Ita-hotu kontente ho jardín ukun-rasik an, ne'ebé ita bele haree iha jardin ne'e moris ai-funan ho ko'or oioin no furak, tanba ne'e maka dalabarak ema hateten jardin ukun-rasik an refleta jardin demokrasia. Infelizmente, ema balu kestiona ho diferensa koor ai-funan iha jardin ne'e, at liután sira husu la'ós de'it atu ta'a ai-funan ne'e maibé atu kee sai nia abut hotu.
Ha'u hanoin ita hotu-hotu, liuliu ita-nia ulun boot sira bele hadame ho pasadu, ita bele aprende esperiénsia hosi pasadu maibé ita tenke hakat ba oin. Pasadu la bele sai fatuk boot iha ita-nia dalan.

Hafoin ukun-rasik an, ita hahú harii uma unidade nasionál no indentidade nasionál. Maske liafuan ne'e furak atu rona, maibé ita-nia ulun boot balu fó interese liu ba sira-nia interese partidaria. Unidade nasionál iha ne'e sira hafila nia sentidu oinsá maka atu fahe kadeira ba malu, posizaun ba malu no osan ba malu. Dala barak polítiku sira ko'alia ho sentimentu partidariu maka barak liu fali rasiosínu. Ema hirak ne'ebé tuir-tuir de'it polítiku sira ne'ebé ladún iha informasaun ka koñesimentu mós sori sira-nia patraun maka'as, at liután estudante intelektuál sira, liuliu universitáriu sira, sai kilat musan polítiku sira nian, sira ne'e maske iha debate ida iha ámbitu akadémiku sira sori sira-nia patraun sira maka'as maske ita haree hetan momoos katak buat ne'ebé sira hateten sala hela.

Iha ne'e, ita la'ós atu sori ema ka partidu ida, maibé ita hotu hatene katak polítika ne'e hanesan arte hosi posibilidade hotu. Nu'udar ezemplu; ema ne'ebé uluk traidór agora bele sai fali funu na'in? ka nu'udar ezemplu bainhra ita halo komparasaun kona-ba governasaun FRETILIN nian ho AMP nian; governasaun FRETILIN agora ladún di'ak maibé se maka hatene aban bain rua di'ak fali, nune'e mós bele kontráriu. Ka purezemplu: karik agora Marii no Xanana haree malu la di'ak maibé se maka hatene aban bain rua sira na'in-rua di'ak no iha koor partidu ida.

Tanba ne'e ba ita povu maka tenke haree didi'ak, oinsa ita-nia polítiku sira luta tuir banati ka regra ne'ebé iha. Dala barak sira sakar regra sira-ne'ebé iha; fahe serbisu de'it ba nia família ka koor partidu ne'ebé hanesan, kahur kbiit polítika ho kbiit judisiária, no seluk-seluk tan, loos duni katak sira la iha de'it korajen atu hateten sala, maibé sira hatene katak sira de'it maka bele halo regra no sira de'it maka bele la halo tuir. Tanba ne'e, ema barak ne'ebé uluk fiar sira, la'ós de'it individuál maibé mós institusionál agora la fiar ona sira, tanba sira rasik sakar sira-nia prinsípiu. Banhira sakar regra ne'e hanesan mós sakar prinsípiu tanba la iha regra lahó prinsípiu. Regra no prinsípiu ne'e hanesan ema ho isin no klamar. Sakar prinsípiu igualdade oportunidade, prinsípiu la iha deskriminasaun rasa, koor, relijiaun no jéneru, prinsípiu separasaun podér, no seluk-seluk tan.

Dala ida tan ba ita hotu atu ho konsiénsia no ulun malirin atu haree ba situasaun polítika rai-laran, liuliu eleisaun sira ne'ebé sei hala'o iha tinan ida-ne'e nia laran, tanba sei iha kompromisu no promesa barrata iha kompaña eleitorál hosi profeta falsu sira. Atu nune'e bainhira eleisaun hotu karik ita la bele basa rein-toos no la rona tan: "kacang lupa kulitnya".

Loos duni katak ita la'ós de'it presiza atu hili ulun-boot sira ne'ebé matenek ho grau akadémiku aas atu ukun maibé ulun-boot sira ne'ebé iha kbiit nato'on atu haree povu nia moris. Oinsá atu harii identidade kulturál no Unidade Nasionál! Povu ne'ebé la'ós dei'it atu moris tuir regra ida, maibé regra ida-ne'ebé iha sentidu: Justisa no dignidade.


Haku'ak boot,