Proposta artigu ida-ne’e atu aprezenta minúsia balu kona-ba tema obediénsia ierárkika iha estudu Direitu Penál. Direitu Penál nu’udar konjuntu norma jurídika ne’ebé asosia faktu sira penalmente relevante ba konsekuénsia jurídika, sansaun jurídika ka norma jurídika ne’ebé korresponde deskrisaun ba komportamentu determinadu no konsekuénsia jurídika determinada ne’ebé la favorável. Obediénsia ierárkika nu’udar tema ida iha estudu Direitu Penál. Nu’udar ajente ka subordinadu bele responsabiliza ba nia hahalok ba orden ida ne’ebé nia simu hosi nia superiór? Orden sira-ne’ebé maka bele no la bele atu obedese? Timor-Leste daudaun ne’e iha nia fase konstrusaun estadu, maiór parte instituisaun sei frájil hodi hala’o nia funsaun. Tanba ne’e, asisténsia internasionál, liuliu apoiu Nasoens Unidas no país parseiru dezenvolvimentu sira no organizasaun la’ós governamentál sira hanesan esensiál hodi kapasita sistema jurídiku timorense no garante Estadu Direitu Demokrátiku. Hafoin tinan 10 Timor-Leste restaura nia independénsia hetan série krize, la’ós de’it tanba fatór ekonómiku no polítika, maibé mós problema iha área justisa nian. Falta norma jurídika, falta instituisaun judisiál, nu’udar ezemplu seidauk iha Tribunál Supremu Justisa, Tribunál Administrativa e Fiskál, no Tribunál Militár, nune’e mós mínimu tebetebes númeru pesoál justisa hanesan juís, prokuradór no defensór públiku. Tema obidiénsia ierárkika ne’e importante tebetebes. Bele sai referénsia ba ita hodi haree filafali ba krize polítika no militár, liuliu iha instituisaun polísia no F-FDTL nian laran, hodi nune’e bele hatene sé loloos maka responsável; ajente ka soldadu, ka ho liafuan seluk dehan subordinadu ka superiór. Atu nune’e, ita bele iha nosaun ida bainhira subordinadu ida kumpri orden hosi ninia superiór, tanba ne’e, tema ida-ne’e sei dezenvolve tuirmai ne’e:
1. Nosaun kauza eskluzaun Kulpa
Hanesan hahusuk ne’ebé hatada daladalas, liuliu bainhira Direitu anglo-saxóniku hahú moris ne’ebé distinge kauza justifikasaun no eskulpasaun. Hakesi ba Direitu Penál, iha instánsia dahikus, importante determina, sé ema ida bele hetan punisan ka la’e no atu nune’e kestaun punibilidade, kritériu hotu tenke iha relevánsia ne’ebé hanesan.
Vantajen sistema ida ne’ebé distinge justifikasaun no eskluzaun no ho injustisa no kulpa, akontese iha aspetu oioin, ne’ebé sai pontu manifestu hanesan sistema ne'ebé sai nu’udar aliserse iha eskala valorativa no iha posibilidade hodi estrutura kauza eskluzaun sira ne’ebé mosu iha determinadu momentu istóriku. Bazeia ba prespetiva ne’ebé aponta tiha ona liuhosi kritériu konjuntu, hanesan kazu presaun motivadora estrema iha estadu nesesidade. Ita bele determina, karik absolvisaun fundamenta iha hahalok autór nian haktuir ordenamentu jurídiku, ka kontrariu, karik hahalok ne’e ilísitu. La’ós de’it tenke nega kulpabilidade, efeitu hosi kauza justifikasaun ne’ebé la’ós indivídu, ho razaun tenke konsidera importánsia sosiál, valorasaun hosi ordenamentu jurídiku iha determinada kolizaun kona-ba interese.
Tanba ne’e, imunidade ne’ebé mai hosi justifikasaun ida iha signifikadu la hanesan ho konsekuénsia ne’ebé mai hosi kauza eskulpasaun: faktu justifikadu ida ne’ebé maka aprova hosi ordenamentu jurídiku.
Iha konsensu balu fundamentu imunidade iha kauza eskluzaun kulpa ne’ebé bazeia iha ideia bázika inexibilidade hahalok ne’ebé diversa. Ka iha ipótese eskulpasaun hotu, sujeitu iha situasaun estraordinária ida, iha-ne’ebé la bele formula nia nu’udar sensura kulpa ida: la bele ezije autór diversu iha sirkunstánsia konkorente.
Oinsá mós, sai importante hasoru denominadór komúm ba pontu oioin ho objetivu hodi koko esplika ipótese eskluzaun kulpa, nune’e bolu hanesan kauza eskluzaun, kauza dirimente no kauza inzensaun pena.
2. Obediénsia indévida deskulpante nu’udar kauza eskluzaun ida
Kauza eskulpasaun kulpa bele sai inimputabilidade, eru kona-ba ilisitude evitável no kauza deskulpasaun iha sentidu estritu. Obediénsia indevida deskulpante nu’udar kauza eskluzaun deskulpasaun ne’ebé hateten iha artigu 50º Kódigu Penál Timor-Leste nian.
Bele verifika karik kulpa eskluida, maibé faktu permanese ho nesesáriu ilísitu, bainhira juízu ilisitude presiza ho nesesáriu juízu kulpa. Sei bele hetan deskulpasaun ema ne’ebé kumpre orden superiór ierárkiku ida, lahó ajente ne’ebé evidente, iha kuadru sirkunstánsia iha-ne’ebé koñesimentu orden ne’ebé to’o iha prátika krime ida. Iha-ne’e iha situasaun erru kona-ba ilisitude.
La iha Devér obidiénsia bainhira orden ne’e hafila iha prátika krime. Entretantu, bainhira ajente ida haktuir obediénsia orden ida, ne’e la loos, bainhira iha kuadru sirkunstánsia ne’ebé nia reprezenta, ne’ebé orden ida-ne’e sai prátika krime ida, ajente ne’ebé pratika faktu ida-ne’e nu’udar faktu típiku no ilísitu, maibé ajente benefisia hosi deskulpa ida.
Artigu 50º Kódigu penál Timor-Leste nian rasik hateten kona-ba eskulpasaun ajente ne’ebé pratika delitu ho razaun obediénsia ierárkika ‘Funsionáriu ida sei la iha kulpa bainhira kumpri ordem, la hatene katak nia hala’o prátika krime ida, no la loos iha kuadru sirkunstánsia ne’ebé nia reprezenta.’
3. Saida maka obediénsia ierárkika?
Obidénsia ierárkika maka nu’udar manifestasaun vontade hosi superiór ida ba ninia subordinadu, ka, titulár funsaun públika ida ba ninia fusionáriu ne’ebé maka nia subordinadu ba, iha sentidu hodi realiza hahalok ida (pozitiva ka negativa).
Obediénsia iha presupostu rua:
- Lejitimidade orden ne’ebé formal (ne’ebé haruka hosi órgaun ne’ebé kompetente) no kumpri ho formalidade ne’ebé legalmente preskrita
- Nune’e mos, orden ne’ebé sai substansialmente haktuir lei (lejitimidade materiál).
Ordem Formál no materialmente lejítima.
Bainhira orden formál no meterialmente lejítima ida-ne’e la kumpri loloos (karik ne’e faktu ilísitu), funsionáriu ka subordinadu maka sei responsabiliza ba ida-ne’e.
Ordem formalmente lejítima maibé maibé materialmente ilísita.
Prinsípiu prezunsaun kona-ba konformidade ba direitu, bainhira iha dúvida iha relasaun ho jurisidade orden
« Orden formalmente lejítima maibé ninia ezekusaun implika prátika iha faktu ilísitu ne’ebé la’ós kriminál
« Orden formalmente lejítima no ezekusaun implika prátika iha faktu ilísitu kriminál
Formalmente lejítima bainhira nunka iha devér obediénsia hosi parte inferiór, sela’e iha faktu ilísitu. Devér obediénsia ierárki estinge bainhira orden tradúz iha hahalok krime ida. Entretantu, bainhira ajente obedese orden ida ne’ebé la klaru, iha kuadru sirkunstánsia ne’ebé nia reprezenta, ne’ebé orden ida-ne’e kondúz prátika krime ida, faktu ida-ne’e, ne’ebé ajente pratika nu’udar faktu típiku ka ilísitu.
Tanba ne’e, formalmente lejítima bainhira nunka iha iha devér obediénsia hosi parte inferiór, sela’e ne'e faktu ilísitu.
Bainhira inferiór ierárkiku la iha obrigasaun atu koñese norma maka ida-ne’e materialmente ilísita, ne’ebé loloos la bele kumpri, maibé bainhira kumpri karik maka ida-ne’e ilísitu.
Liuliu bainhira ko’alia ninia aplikabilidade iha ámbitu Direitu Penál Militár, ho nia ezisténsia podér ne’ebé vinkula maiór orden. Iha kazu bainhira la tama iha Direitu Penál Militár, ipótese balu ne’ebé bele halibur nu’udar ezemplu iha kazu obediénsia ierárkika, bele hetan observasaun daladalas hosi kategoria ne’ebé revela atipisidade faktu, justifika, dalaruma esklui kulpabilidade.
Forsa 2020 entre justisa no polítika
Ita mós asiste hakesesuk boot entre ulun boot nasaun ne’e nian iha fulan-kotuk liubá kona-ba ezisténsia forsa 2020 nian, liuliu kona-ba ninia legalidade. Kestaun ne’e sai polémika bainhira Oan ki’ak no Alberto, ema na’in-rua hosi grupu ne’e simu sentensa hosi Tribunál ba sira na’in-rua nia hahalok krime ba krize tinan 2006. Haksesuk ne’e sai namanas liután bainhira sosiedade, inklui deputada Fernanda Borges husu legalidade hosi grupu ida-ne’e. Deputada Borges iha nia deklarasaun polítika hateten katak forsa 2020 ne’e ilegál tanba seidauk iha lei ne’ebé ko’alia kona-ba forsa ida-ne’e. Entretantu, hosi instituisaun F-FDTL, liuhosi Sekretáriu Estadu Defeza nian, Julio Tomás Pinto, sori an hodi hateten katak Iha F-FDTL seidauk iha Forsa 2020 no bainhira ko’alia kona-ba oan ki’ak no Alberto ne’ebé maka simu osan subsídiu nu’udar forsa 2020 nian, dala ida tan Sekretáriu Estadu Defeza ne’e sori an hodi hateten katak sira na’in-rua simu osan subsídiu ne’e nuda’ar vítima IDP nian. Hodi hatán, ba Sekretáriu nia sori an ne’e, Deputada Borges hateten katak ninia deklarasaun ne’e la bosok, maibé bazeia ba dokumentu Tribunál ninian, ne’ebé vítima na’in-rua ne’e hatada an nu’udar forza 2020 no sira na’in-rua simu osan subsídiu nu’udar forsa 2020 nian.
Hakerek-na’in iha ne’e la haree, karik dezisaun tribunál ne’e justa ka la’e, tanba tribunál julga sesé de’it hodi la haree ema nia estatutu polítika, sosiál no seluk-seluk tan, bainhira sira-nia hahalok tradúz iha hahalok kriminál, inklui oan ki’ak no Alberto nian.
Bainhira ita ko’alia legalidade maka ita konsidera katak forsa 2020 ne’e la'ós de'it ilegál maibé mós inkonstitusionál. Legalidade iha-ne’e iha sentidu estritu hanesan iha estudu direitu. Tanba ilegalidade ida-ne’e maka forsa 2020 ida-ne’e la halo sentidu atu ko’alia kona-ba obediénsia ierárkika, liuliu devér obediénsia hanesan buat hirak-ne’ebé hakerek-na’in ko’alia iha leten. La halo sentidu tanba rezervista ida-ne’e la iha atribuisaun.
Tanba ne’e ezisténsia forsa 2020 ne’e haree hosi sorin normativa ne’e ilegál (de jure), entretantu haree hosi sorin polítika ne’e hetan rekoñesimentu hosi estadu (de facto).
Entaun oinsá elementu forsa 2020 sira, liuliu o’an ki’ak no Alberto ne’ebé hatada an katak simu orden hosi komandu F-FDTL? Ita hotu kompriende katak pozisaun komandu F-FDTL nian dilemátika tebetebes. Sorin ida sira kompriende katak karik orden ne’ebé fó ne’e ilegál, maibé iha sorin seluk sira tenke foti desizaun iha situasaun difisíl ida-ne’e hodi tetu interese nasionál, liuliu oinsá asegura estabilidade no independénsia nasionál. Tanba ne’e ita bele haree deklarasaun komandu F-FDTL nian ne’ebé la hanesan. Biban ida dehan sira (komandu) haruka forsa 2020 la’ós atu oho, biban seluk sekretáriu estadu defeza dehan seidauk eziste forsa 2020.
Ha’u hanoin, espresaun ida dehan katak “polítika ne’e hanesan arte hosi kualkér posibilidade”. Ka atu dehan katak iha polítika buat ne’ebé imposível sai posível, no iha posibilidade ba mudansa iha segundu dahikus nian. Tanba ne’e iha rezime demokrasia dalaruma hadelek lialoos.
Haree fila fali ba forsa 2020, inklui elemenetu O'an ki'ak no Alberto, sira iha mos situasaun susar, karik la'ós de'it atu kumpri orden ne'ebé mai hosi Komandu F-FDTL, maibé sente nu'udar sidadaun ne'ebé iha sentidu estadu ho volúntariu hodi fó sira-nia kontribuisaun ba setór seguransa nian, liuliu defende estadu nia soberania iha situasaun krize nian laran.
Iha ne'e, hakerek-na'in haree hetan katak ikusmai karik sira tenke simu desizaun sasá de'it maka tribunál hatún, maske desizaun ne'e nunka mosu iha sira-nia neon. Hakerek-na'in haree hetan katak karik o'an ki'ak no Alberto la satisfás ho desizaun tribunál nian, maibé desizaun ne'ebé tribunál hatada ne'e haktuir faktu sira, no karik ba O'an no Alberto, sira bele hateten katak maske ami-nia hahalok ne'e konsidera krime maibé sira sei konsidera ami-nia hahalok ne'e, duké ema balu ne'ebé la konsidera ami no ko'alia buat ne'ebé ami haree momoos katak ne'e la loos ka kontra faktu, maibé sira kontinua bosok no sira tetu ona hodi sori buat ne'ebé maka folin liu ba sira.
Nu'udar ita-nia emboot balu hateten katak sorin ida, autór sira ba krize 2002 tenke hatán ba justisa, no sorin seluk autór sira ne'e hanesan mós vítima polítika ba krize ne'ebé hanesan. Tanba ne'e hein estadu ho vontade no polítika di'ak bele haree no trata grupu sira no ho elementu tomak ho kuidadu hodi la prejudika grupu ka elementu sira-seluk.
Artigu ho tema obediénsia ierárkika ne'ebé hakerek-nain aprezenta ne'e, ita hotu husu atu ita-nia emboot polítiku sira atu la'o tuir banati polítika ida, liuliu étika polítika. Étika polítika kestiona responsabilidade no devér ema nu’udar ema, no la’ós de’it nu’udar sidadaun perante estadu, orden ka lei ne’ebé vigór, no seluk-seluk tan. Tanba ne’e, tantu di’ak nu’udar ema, nune’e mós di’ak nu’udar sidadaun, loos duni katak ruarua ne’e la hanesan.
Molok atu ramata, hakerek-nain hakarak husik hela liafuan Aristóteles nian atu ita hotu lehat hamutuk; Aristóteles hakerek katak identidade entre ema ne’ebé di’ak no sidadaun ne’ebé di’ak, karik ne’e sei akontese, bainhira de’it estadu ne’e rasik di’ak. Bainhira estadu ne’e a’at, ema ne’ebé di’ak nu’udar sidadaun, tanba iha buat hotu-hotu sei moris haktuir regra a’at estadu ne’e nian, maka sei sai a’at, dalaruma kruél nu’udar ema; no kontráritu, iha estadu a’at, ema ne’ebé di’ak nu’udar ema, karik nu’udar ema ida ne’ebé iha duni responsabilidade, sei a’at nu’udar sidadaun tanba la bele moris tuir regra a’at estadu ne’e nian.
Ita hein!
Friday, April 23, 2010
Sunday, February 07, 2010
VIOLÉNSIA UMA-LARAK (DOMÉSTIKA) KONSIDERA NU’UDAR KRIME PÚBLIKU
Iha fulan ida kotuk liubá, Deputadu sira iha uma-fukun Parlamentu Nasionál hahú haksesuk malu kona-ba Lei Ante-Projetu Violénsia Doméstika nu’udar Krime Públiku (KP). Haksesuk no hanoin-lisuk entre entidade oioin ba asuntu ida-ne’e konsidera importante tebes oinsá atu lei ne’e bele responde nesesidade penál iha ámbitu Direitu Timorense. Teleolójiku Direitu husu bainhira lei ida eziste tanba razaun saida. Ita labele de’it kópia lei ida hosi nasaun seluk, maibé importante maka lei ne’e tenke reflete duni ita-nia kultura rasik ka ho liafuan seluk atu hateten de’it katak Direitu iha sentidu estritu (lei) hanesan produtu kulturál; enkuantu produtu kulturál maka sai hanesan kriasaun epíritu umanu ne’ebé objetiva iha norma jurídika hodi regula vida iha sosiedade. Tanba ne’e, ita bele husu tanba saida maka violénsia doméstika la’ós krime-semi públiku ka la’ós krime partikulár maibé krime públiku?
Projetu lei kona-ba violénsia doméstika ne’ebé konsidera violénsia doméstika nu’udar krime públiku hanesan bolu ita hotu nia atensaun oinsá ita hotu fó kontribuisaun hanoin, atu nune’e, lei ida-ne’e hatán dunia ba polítika kriminál ne’ebé maka ho nia objetivu atu halo prevensaun ba krime no sosiedade bele iha konfiansa ba sistema jurídiku penál.
Bainhira ko’alia kona-ba polítika kriminál iha buat rua ne’ebé koopera malu, ida maka “objetivu ne’ebé efikásia” no ida-seluk maka “dalan ne’ebé lejítimu”.
Termu doméstiku iha ámbitu violénsia doméstika, la bele limita de’it iha uma familiár. Violénsia doméstika nu’udar problema transversál, ne’ebé eziste iha kontestu oioin, ne’ebé depende ba fatór sosiál, ekonómiku no kulturál. Tanba ne’e, la’ós de’it Polítika kriminál maka la’o iha Direitu Penál nia sorin, maibé mós kriminolójia nu’udar ramu siénsia kriminál nian ne’ebé bazeia ba observasaun no esperimentasaun, atu harii relasaun entre fatór sosiál, biolójiku no espésie delikénsia oioin.
Iha biban ida-ne’e, hakerek na’in ko’alia de’it kona-ba violénsia doméstika ne’ebé hala’o husi mane kontra feto. Ita hotu tenke konfesa violénsia doméstika hamosu diferensa bo’ot iha sinál esteriór ba fenómenu ne’ebé iha ba tempu kle’ur no eziste sékulu barak ona iha sosiedade. Ohin loron, ita kompriende diakliu síklu violénsia konjugál ne’ebé la’o hanesan fasíniu ba trajédia. Loos duni katak eziste mós violénsia fízika ka psikolójika ne’ebé maka feto halo hasoru mane, maibé estudu fó-sai ne’e la akontese kleur no ho númeru ki’ik tebetebes. Enkuantu violénsia hasoru feto, história hateten katak ne’e iha relasaun ho dominánsia jéneru, liuliu baseia ba podér ne’ebé la hanesan entre feto no mane.
Agora mai ita halo distinsaun entre krime violénsia doméstika nu’udar krime partikulár, krime públiku no krime semi-públiku. Diferensa boot ita bele haree iha prinsípiu ofisialidade. Hanesan regra maka iha notísia kona-ba krime, ministériu loke inkéritu atu promove prosesu penál. Inkéritu sei hakotu ho akuzasaun ka ho arkivamentu. Atu hala’o prosesu penál iha krime semi-públiku depende ba keixa ka bainhira simu keixa hosi ofendidu ka nia reprezentante legál, hodi nune’e, ministériu públiku bele halo akuzasaun. Enkuantu krime públiku, naran ema ida bainhira iha koñesimentu kona-ba krime bele halo denunsia ba Ministériu públiku, ka ho liafuan seluk Ministériu Públiku bainhira iha koñesimentu kona-ba krime bele halo prosesu ho independente. Agora Krime partikulár depende ba akuzasaun partikulár, ida-ne’e hakarak atu hateten katak konstituisaun advogadu obrigatóru hosi ofendidu ka entidade kompetente atu hahú hala’o prosesu.
Iha ne’e, hakerek-na’in la ko’alia idak-idak to’o kle’an, maibé ko’alia de’it kona-ba krime violénsia doméstika nu’udar krime públiku. Hanesan temin tiha ona iha-leten katak krime violénsia mosu tanba fatór oioin; fatór sosiál, ekonómiku, kulturál no seluk-seluk tan. Nu’udar ezemplu fatór kulurál; dala barak kazamentu tradisionál konsidera la’ós ona kompromisu feen no la’en atu fahe vida hamutuk, respeita malu nu’udar ema, maibé nu’udar objetu hanesan maka ita haree iha barlake. Mane dalabarak justifika sira-nia aktu violentu hasoru feto ho razaun tanba sira fó sasán ba feto no nia família. Tanba ne’e bainhira mane ida baku feto, nia dehan nia baku ninia karau.
Iha ne’e, ita la kestiona sasán, maibé ita kestiona maka konteúdu kazamentu ne’e rasik, ita la bele haree sasán hirak-ne’e hosi valór ekonómiku maibé hosi valór umanu, liuliu moris ne’ebé dignu. Fonte Direitu iha sentidu tékniku-jurídiku maka kostume konsidera hanesan fonte mediata ita bele haree iha lei no.10/2003, Interpretasaun artigu 1º Lei no. 2/2002, 7 Agostu no Fonte Direitu no Lei Kódigu Sivil Timor-Leste artigu 2º. Lei sivil kona-ba kostume nia sentidu halai liu ba uzu ka Corpus la’ós animus.
Loos duni katak ita tenke valoriza ita-nia uzu no kostume, inklui barlake, tanba ne’e sa ona ita-nia matadalan hanesan espresaun portugés ne’ebé hateten “em mulher não se bate nem com uma flor”, la’e karik, ida ne’e konsidera kontra ona lei ka costume contra lagem, ne’ebé la eziste iha ordenamentu júridiku timorense (Lei-inan Timor-Leste nian, art. 2º, no.4).
Hakerek-na’in haree katak kestaun iha ne’e la’ós violénsia doméstika nu’udar krime públiku, maibé kestaun maka oinsá governu, liuliu instituisaun estadu relevante no ONG sira ne’ebé serbisu iha areia promosaun igualdade entre feto no mane bele halo divulgasaun informasaun kona-ba lei violénsia doméstika nu’udar krime públiku, tanba asuntu ne’e konsidera sensitivu tebetebes iha Timor-Leste iha tempu ida-ne’e. Nu’udar ezemplu: iha feen no la’en sira ne’ebé lamenta tebetebes ho prezensa funsionáriu estadu no funsionáriu ONG sira bainhira sira bá esplika asuntu krime violénsia doméstika nu’udar krime públiku iha komunidade, liuliu iha baze ka área remota. Sira lamenta ho razaun katak funsionáriu hirak-ne’e nia prezensa hanesan lori terus bo’ot ba sira, sira haree katak ho esplikasaun asuntu violésnia doméstika hosi funsionáriu hirak-ne’e hahú atu sobu relasaunn família entre feen ho la’en nian.
Hakerek-na’in haree katak ida-ne’e la’ós de’it preokupasaun ema hirak iha área remota nian, maibé preokupasun ema hotu nia, liuliu feen no la’en iha jerál. Ba sira, ida-ne’e hanesan moras fobia sosiál ida no sira haree hanesan ema seluk hakarak hahú hatama sira-nia kanuru tohar iha sira-nia família nia laran ka liafuan espresaun portugés hateten “entre marido e mulher, ninguém meta a colher”. Iha ne’e, sira konsidera sakar ona prinsípu segredu família nian. Tanba ne’e mosu ona konflitu direitu, entre Dieritu ba Moris no Direitu ba Onra no privasidade. Maske nune’e, lei penál proteje bem jurídiku ne’ebé boot liu maka ema nia moris.
Bainhira ko’alia kona-ba tipu krime, Sorin ida, nu’udar regra ka pesa prosesuál maka krime públiku, Ministériu Públiku nu’udar reprezentante estadu iha lejitimidade ofisiojamente no nia inisiativa rasik halo akuzasaun no iha sorin seluk sai nu’udar problema bo’ot maka iha kazu barak ajente krime hanesan ema ida ne’ebé maka mesak sustenta nia família no bainhira nia hetan kastigu maka família sira sei hetan susar no hamlaha, no la’ós ne’e de’it maibé dala barak feen vítima sira maka lakohi atu sira-nia la’en hetan kastigu tanba fatór ekonómiku. Tanba ne’e, espresaun portugués dehan “em mulher não se bate nem com um flór” la halo sentidu. Direitu ho objetivu buka justisa ka ho liafuan seluk bele hateten objetu justisa maka Direitu, nu’udar objetivu nia la hanesan lei tanba razaun umana determina buat ne’ebé justu, tanba nia mosu molok lei eziste. Ikusliu hein katak ho Lei violénsia doméstika ne’ebé sei vigora iha tempu badak nia laran, bele hamenus ona tasa kriminalidade, vítima bele hetan protesaun no konfiansa ba nia sistema jurídiku penál rasik. Krime violénsia doméstika nu’udar krime públiku konsidera hanesan atentadu ida ba dignidade ema nian, tanba ne’e violasaun ne’e la’ós de’it halo ofensa direta ba vítima, maibé komunidade sosiál tomak, Tanba ne’e maka ita hotu mai hakribit violénsia doméstika no la’o tuir matadalan Lei-inan Timor-Leste nian art. 17º: “Igualdade ba Feto no Mane” no iha Deklarasaun Universál Direitus Umanus (1949), art.1º :”Ema hotu moris livre no hanesan iha dignidade no Direitu”.
Monday, January 25, 2010
KAK HANESAN MEHI DI'AK KA MEHI AAT?
Iha semana hirak-ne’e nia laran, iha haksesuk-malu maka’as kona-ba kandidatu Komisáriu ka Komisária KAK (Komisaun Anti Korrupsaun) entre emboot sira, liuliu iha uma-fukun Parlamentu Nasionál. Dala barak emboot polítiku sira uza liafuan interese nasionál, enféz sira uza liafuan ne’e ba dunia interese nasionál, sira uza fali ba interese grupu no partidária. Atu dehan de’it katak bainhira ita ko’alia interese nasionál, ita ko’alia kona-ba interese nasaun nian ka interese ema hotu-hotu nian, interese ema boot no ema ki’ik nian ka interese governante no governadu nian, interese estadu no sidadaun nian. Kestaun maka entre interese rua ne’e, iha nivél importánsia ka la’e? Ka atu dehan interese ida-ne’ebé maka importate liu, interese ema boot ka ema ki’ik nian? (interese governante ka governadu nian, interese estadu nian ka sidadaun nian?)
Relasaun ho asuntu KAK, ita bele husu, ne’e interese nasionál? Loos. Maibé importante maka se KAK ne’e interese ema boot nian ka ema ki’ik, ita bele mós husu, se ne’e benefisia uluk ba ema boot ka ema ki’ik? Molok atu hatán ba hahusuk ida-ne’e, uluknana’in ha’u hakarak hatada liafuan balu ne’ebé mai hosi ha’u-nia belun ida bainhira ami akonpaña hela notísia TVTL iha kalan ida iha semana kotu. Iha notísia rua ne’ebé belun ne’e hatada, ida maka kona-ba lia haksesuk ba kandidatura KAK nian no ida-seluk kona-ba foos ho marka MTCI ne’ebé governu fó fiar ba xefe-suku sira atu faan. Hafoin notísia ne’e, belun ne’e hateten “Loos duni asuntu foos ne’e interese nasionál maibé KAK ne’e saida no nusa maka KAK ne’e mós konsidera hanesan interese nasionál?
Mai ita ba lehat hahusuk no dúvida belun nian hanesan tuirmai ne’e. Bainhira ema ki’ik sira, nuda’ar ezemplu ha’u-nia belun ida-ne’e, ne’ebé nia interpreta foos hanesan interese nasionál tanba interese ema hotu nian, tanba bainhira foos la iha se maka hakilar uluk? Bainhira foos folin sa’e se maka hakilar uluk? Ema ki’ik sira tanba afeta uluk ba ki’ik sira. Ka atu dehan bainhira foos la iha, ema boot sira bele han paun ho keiju no na’an, maibé bainhira ema ki’ik foos la iha, sira mós sei bele han maibé han fehuk no ai-farina no dalaruma sira la iha tan buat ida atu han. Ita hakfodak liután bainhira rona deklarasaun Vise-Deputadu Parlamentu Nasionál Sr. Vicente Guterres nian Iha notísia TVTL nian iha semana kotuk relasiona ho folin foos ne’ebé sa’e, ne’ebé nia hateten “ha’u la hatene folin foos sa’e to’o hira, tanba ha’u nunka ba hola, tanba ne’e ha’u la iha ideia”. Deklarasaun deputadu nu’udar representante povu, loloos iha obrigasaun atu hatene ona povu nia preokupasaun liuliu kona-ba foos no nia folin. To’o ba ne’e ita-nia emboot sira konsidera foos hanesan interese nasionál, loos duni, maibé ba sira ne’e hanesan interese nasionál sekundária de’it.
Entretantu dúvida belun ne’e nian kona-ba KAK bele dehan katak halo sentidu. Halo sentidu tanba bainhira KAK la iha karik nia efeitu ne’e saida no afeta loos ba sé, ema ki’ik ka ema boot. Loos duni KAK ne’e interese nasionál, tanba komisaun ne’e sei serbisu oinsá atu haree kazu korrupsaun iha rai-laran. Nu’udar ezemplu ida oinsá atu halo investigasaun ba kazu korrupsaun ba osan estadu nian ne’ebé mosu iha instituisaun estadu nian. Ko’alia kona-ba osan, tanba osan estadu nian ne’ebé implika osan povu nian, to’o ba iha ne’e, loos duni katak KAK ne’e interese nasionál. Lia haksesuk kona-ba kandidatu KAK nia hatudu moos oinsá polítiku sira hosi partidu ne’ebé ukun nomós opozisaun sira hakarak atu funu hasoru hahalok korrupsaun. Deklarasaun sira ne’ebé sira fó-sai sei hatudu duni sira-nia hakarak di’ak ka ne’e hanesan hahalok ipókritu, tanba dala ruma iha kotuk, ida-ne’e sira bele konsidera hanesan ameasa boot ba sira. Ameasa tanba bele ke’e sai hahalok korrupsaun ne’ebé sira uluk halo tiha ona ka daudaun ne’e halo hela, nune’e sei halo iha tempu oinmai. Hodi nune’e, ita bele hateten katak KAK ne’e interese nasionál, maibé afeta uluk no direta maka emboot no polítiku sira, tanba KAK eziste ka la eziste, benefisia uluk maka ita-nia emboot sira. La eziste mós fó benefísu ba boot sira, tanba sira bele halo korrupsaun ho vontade, no eziste mós sei afeta direta maka emboot sira, tanba ne’e hanesan ameasa boot no haklook sira-nia dalan ba korrupsaun.
Bainhira ita haree didi’ak Lei no.8/2009, loron 15 Jullu 2009, artigu 7, Lei kona-ba Komisaun Anti Korrupsaun nian, ko’alia kona-ba nomeasaun ba Komisáriu ka Komisária nian lei fó ba parlamentu autonomia ne’ebé luan tebetebes. Maske nune’e, lei estabelese kondisionante ne’ebé diversa. Nu’udar ezemplu lei ne’e hateten katak kompeténsia atu nomea komisáriu ka komisária ne’e pertense ba Parlamentu nasionál ho proposta Governu nian. Maske nune’e, bainhira ita haree kazu konkretu ba kadidatura KAK nian ita bele dehan katak artigu 8 hosi lei ne’ebé hanesan, ne’ebé ko’alia kona-ba elejibilidade. Artigu ne’e fó hanoin oinsá governu iha kompeténsia vinkulativa hodi propoin kandidatu ba KAK nian. Maske nune’e, governu enféz propoin Sr. Adérito de Jesus, bele mós propoin ema-seluk, ne’ebé konsidera mós kompetente, liuliu la sadere an ba kór partidu ida, hodi nune’e bele garante imparsialidade no independénsia komísariu nian iha nia serbisu. Governu la iha orbrigasaun atu haktuir deputadu opozisaun sira hakarak kona-ba kandidatura KAK nian ne’ebé governu propoin, tanba ko’alia kona-ba kompeténsia ne’e sempre vinkulativu mezmu iha aktu diskrisionáriu.
Entretantu liafaun konsensu ne’e polisemíku tebes, maske nune’e, iha-ne’e bele refere oinsá governu mós bele rona hosi opozisaun sira, hodi nune’e sai ona obrigasaun governu nian (iha sentidu luan), hodi buka solusaun ne’ebé di’ak liu ba interesse públiku. Iha ne’e liafuan konsensu bele asosia ho prinsípiu ida ne’ebé ema temin nu’udar “audiatur et altera pars” (tuirloloos ita mós rona parte sira-seluk). Maske nuine’e, la bele haluha mós katak maske opozisaun sira karik la konkorda ho kadidatu ne’ebé governu propoin, maibé sira mós bele fó sira-nia kontribuisaun bele liuhosi hatudu sira kandidatu rasik, ka la konkorda karik ho kandidatu ne’ebé governu propoin, pelumenuz sira bele vota kontra.
Hodi hanoin interese nasionál maka ita hotu hanoin katak kandidatu komisáriu ka komisária la bele sai de’it interese ka gostu partidu ida nian, tantu partidu ne’ebé iha podér nune’e mós opozisaun nian. Ita hotu hein katak ho nomeasaun komisáriu KAK iha tempu badak nia laran hanesan esperansa no mós bele haklekar lia-loos, se iha duni korrupsaun ga la’e, no bele hatán ona lia-duun malu ne’ebé oras ne’e hale’u iha komunidade nia le’et.
Ita hein katak KAK ne’e sei sai mehi di’ak ba Timoroan hotu, mehi atu sai hosi mukit tanba hahalok na’ok-teen sira-nian. Emboot sira la bele ta’uk tanba dala ruma sira bele mehi aat katak karik Komisáriu ka Komisária KAK sei sai nu’udar Judas hodi fa’an fali sira.
Ikusliu, ita hotu serbisu hamutuk no fó tulun ba KAK hodi nune’e KAK sei serbisu di’ak liután no fó rezultadu di’ak. Importante liu maka emboot sira labele tau sira-nia kanuru tohar iha KAK nia bikan. Nu’udar ezemplu mosu vísiu uzurpasaun podér no inkompeténsia, ne’ebé korresponde ba ideia ilegalidade orgánika. Hein Komisáriu ka komisáriu KAK la dilemátiku hanesan filme Rohin Hood hatudu; sorin ida hakarak funu hasoru emboot sira-ne’ebé korruptu, sorin seluk justifika nia hahalok tanba interese povu nian, alias hanesan ita-nia emboot sira baibain temi interese nasionál. Ita labele kahur sasán ka dezvia sasán sira-ne’e. Ita la bele hakat liu buat ida ne’ebé ema temin legalidade. Nu’udar ezemplu se ita hakarak pratika igualdade, ita labele trata ho hanesan ba ema ne’ebé hanesan iha ilegalidade ka trata ho diferente ba ema ne’ebé diferente iha ilegalidade.
Ita hein!
Relasaun ho asuntu KAK, ita bele husu, ne’e interese nasionál? Loos. Maibé importante maka se KAK ne’e interese ema boot nian ka ema ki’ik, ita bele mós husu, se ne’e benefisia uluk ba ema boot ka ema ki’ik? Molok atu hatán ba hahusuk ida-ne’e, uluknana’in ha’u hakarak hatada liafuan balu ne’ebé mai hosi ha’u-nia belun ida bainhira ami akonpaña hela notísia TVTL iha kalan ida iha semana kotu. Iha notísia rua ne’ebé belun ne’e hatada, ida maka kona-ba lia haksesuk ba kandidatura KAK nian no ida-seluk kona-ba foos ho marka MTCI ne’ebé governu fó fiar ba xefe-suku sira atu faan. Hafoin notísia ne’e, belun ne’e hateten “Loos duni asuntu foos ne’e interese nasionál maibé KAK ne’e saida no nusa maka KAK ne’e mós konsidera hanesan interese nasionál?
Mai ita ba lehat hahusuk no dúvida belun nian hanesan tuirmai ne’e. Bainhira ema ki’ik sira, nuda’ar ezemplu ha’u-nia belun ida-ne’e, ne’ebé nia interpreta foos hanesan interese nasionál tanba interese ema hotu nian, tanba bainhira foos la iha se maka hakilar uluk? Bainhira foos folin sa’e se maka hakilar uluk? Ema ki’ik sira tanba afeta uluk ba ki’ik sira. Ka atu dehan bainhira foos la iha, ema boot sira bele han paun ho keiju no na’an, maibé bainhira ema ki’ik foos la iha, sira mós sei bele han maibé han fehuk no ai-farina no dalaruma sira la iha tan buat ida atu han. Ita hakfodak liután bainhira rona deklarasaun Vise-Deputadu Parlamentu Nasionál Sr. Vicente Guterres nian Iha notísia TVTL nian iha semana kotuk relasiona ho folin foos ne’ebé sa’e, ne’ebé nia hateten “ha’u la hatene folin foos sa’e to’o hira, tanba ha’u nunka ba hola, tanba ne’e ha’u la iha ideia”. Deklarasaun deputadu nu’udar representante povu, loloos iha obrigasaun atu hatene ona povu nia preokupasaun liuliu kona-ba foos no nia folin. To’o ba ne’e ita-nia emboot sira konsidera foos hanesan interese nasionál, loos duni, maibé ba sira ne’e hanesan interese nasionál sekundária de’it.
Entretantu dúvida belun ne’e nian kona-ba KAK bele dehan katak halo sentidu. Halo sentidu tanba bainhira KAK la iha karik nia efeitu ne’e saida no afeta loos ba sé, ema ki’ik ka ema boot. Loos duni KAK ne’e interese nasionál, tanba komisaun ne’e sei serbisu oinsá atu haree kazu korrupsaun iha rai-laran. Nu’udar ezemplu ida oinsá atu halo investigasaun ba kazu korrupsaun ba osan estadu nian ne’ebé mosu iha instituisaun estadu nian. Ko’alia kona-ba osan, tanba osan estadu nian ne’ebé implika osan povu nian, to’o ba iha ne’e, loos duni katak KAK ne’e interese nasionál. Lia haksesuk kona-ba kandidatu KAK nia hatudu moos oinsá polítiku sira hosi partidu ne’ebé ukun nomós opozisaun sira hakarak atu funu hasoru hahalok korrupsaun. Deklarasaun sira ne’ebé sira fó-sai sei hatudu duni sira-nia hakarak di’ak ka ne’e hanesan hahalok ipókritu, tanba dala ruma iha kotuk, ida-ne’e sira bele konsidera hanesan ameasa boot ba sira. Ameasa tanba bele ke’e sai hahalok korrupsaun ne’ebé sira uluk halo tiha ona ka daudaun ne’e halo hela, nune’e sei halo iha tempu oinmai. Hodi nune’e, ita bele hateten katak KAK ne’e interese nasionál, maibé afeta uluk no direta maka emboot no polítiku sira, tanba KAK eziste ka la eziste, benefisia uluk maka ita-nia emboot sira. La eziste mós fó benefísu ba boot sira, tanba sira bele halo korrupsaun ho vontade, no eziste mós sei afeta direta maka emboot sira, tanba ne’e hanesan ameasa boot no haklook sira-nia dalan ba korrupsaun.
Bainhira ita haree didi’ak Lei no.8/2009, loron 15 Jullu 2009, artigu 7, Lei kona-ba Komisaun Anti Korrupsaun nian, ko’alia kona-ba nomeasaun ba Komisáriu ka Komisária nian lei fó ba parlamentu autonomia ne’ebé luan tebetebes. Maske nune’e, lei estabelese kondisionante ne’ebé diversa. Nu’udar ezemplu lei ne’e hateten katak kompeténsia atu nomea komisáriu ka komisária ne’e pertense ba Parlamentu nasionál ho proposta Governu nian. Maske nune’e, bainhira ita haree kazu konkretu ba kadidatura KAK nian ita bele dehan katak artigu 8 hosi lei ne’ebé hanesan, ne’ebé ko’alia kona-ba elejibilidade. Artigu ne’e fó hanoin oinsá governu iha kompeténsia vinkulativa hodi propoin kandidatu ba KAK nian. Maske nune’e, governu enféz propoin Sr. Adérito de Jesus, bele mós propoin ema-seluk, ne’ebé konsidera mós kompetente, liuliu la sadere an ba kór partidu ida, hodi nune’e bele garante imparsialidade no independénsia komísariu nian iha nia serbisu. Governu la iha orbrigasaun atu haktuir deputadu opozisaun sira hakarak kona-ba kandidatura KAK nian ne’ebé governu propoin, tanba ko’alia kona-ba kompeténsia ne’e sempre vinkulativu mezmu iha aktu diskrisionáriu.
Entretantu liafaun konsensu ne’e polisemíku tebes, maske nune’e, iha-ne’e bele refere oinsá governu mós bele rona hosi opozisaun sira, hodi nune’e sai ona obrigasaun governu nian (iha sentidu luan), hodi buka solusaun ne’ebé di’ak liu ba interesse públiku. Iha ne’e liafuan konsensu bele asosia ho prinsípiu ida ne’ebé ema temin nu’udar “audiatur et altera pars” (tuirloloos ita mós rona parte sira-seluk). Maske nuine’e, la bele haluha mós katak maske opozisaun sira karik la konkorda ho kadidatu ne’ebé governu propoin, maibé sira mós bele fó sira-nia kontribuisaun bele liuhosi hatudu sira kandidatu rasik, ka la konkorda karik ho kandidatu ne’ebé governu propoin, pelumenuz sira bele vota kontra.
Hodi hanoin interese nasionál maka ita hotu hanoin katak kandidatu komisáriu ka komisária la bele sai de’it interese ka gostu partidu ida nian, tantu partidu ne’ebé iha podér nune’e mós opozisaun nian. Ita hotu hein katak ho nomeasaun komisáriu KAK iha tempu badak nia laran hanesan esperansa no mós bele haklekar lia-loos, se iha duni korrupsaun ga la’e, no bele hatán ona lia-duun malu ne’ebé oras ne’e hale’u iha komunidade nia le’et.
Ita hein katak KAK ne’e sei sai mehi di’ak ba Timoroan hotu, mehi atu sai hosi mukit tanba hahalok na’ok-teen sira-nian. Emboot sira la bele ta’uk tanba dala ruma sira bele mehi aat katak karik Komisáriu ka Komisária KAK sei sai nu’udar Judas hodi fa’an fali sira.
Ikusliu, ita hotu serbisu hamutuk no fó tulun ba KAK hodi nune’e KAK sei serbisu di’ak liután no fó rezultadu di’ak. Importante liu maka emboot sira labele tau sira-nia kanuru tohar iha KAK nia bikan. Nu’udar ezemplu mosu vísiu uzurpasaun podér no inkompeténsia, ne’ebé korresponde ba ideia ilegalidade orgánika. Hein Komisáriu ka komisáriu KAK la dilemátiku hanesan filme Rohin Hood hatudu; sorin ida hakarak funu hasoru emboot sira-ne’ebé korruptu, sorin seluk justifika nia hahalok tanba interese povu nian, alias hanesan ita-nia emboot sira baibain temi interese nasionál. Ita labele kahur sasán ka dezvia sasán sira-ne’e. Ita la bele hakat liu buat ida ne’ebé ema temin legalidade. Nu’udar ezemplu se ita hakarak pratika igualdade, ita labele trata ho hanesan ba ema ne’ebé hanesan iha ilegalidade ka trata ho diferente ba ema ne’ebé diferente iha ilegalidade.
Ita hein!
Monday, January 18, 2010
Labele sai de’it mehidór maibé sai mós realizadór?
Iha loron 16 Dezembru 2009, ami bá halimar iha belun ida nia uma. Bainhira ami ko’alia halimar hela, belun ne’e loke filme ida ho nia títulu 2012. Lala’ok filme ne’e maka kona-ba mundu nia rohan iha tinan 2012. autór hosi filme ne’e maka Roland Emmerich. Entre ema sira ne’ebé maka haree filme ne’e, iha mós tiu ida ho naran Jacinto. Tiu Jacinto ne’ebe foin loron rua hela ida Dili. Nia tun mai Dili atu haree nia oan-feto ne’ebé moras.
Hafoin filme ne’e ramata, tiu Jacinto hateten nune’e: “kualkér filme ida, ha’u sei la fiar ona”. Nia mos hatutan liutan hodi dehan: “ha’u la fiar, saida maka mundu sei ramata iha tinan 2012, maibé oinsá maka sira bele halo ona nia filme?”
Liafuan Tiu Jacinto sai interesante tebetebes atu ita hotu lehat hamutuk. Hakerek-na’in haree-hetan katak durante ne’e tiu Jacinto fiar katak filme sira hotu ne’ebé nia haree ne’e tebes ka reál. Halo duni sentidu katak la’ós Tiu Jacinto de’it, ema ida ne’ebé mai hosi foho, no kuran tebetebs koñesimentu ba asuntu hirak-ne’e, atu dehan katak ba sé de’it mós filme ne’e seidauk bele konvense ema.
Buat ne’ebé iha Jacinto nia kakutak maka ta’uk ho dúvida. Ta’uk tanba filme ne’e hatudu oinsá mundu ne’e ramata inklui ema nia vida. Dúvida tanba bele la akontese, hanesan dúvida ne’ebé nia iha kona-ba filme ida-ne’e, maske nune’e, la taka dalan katak sei bele mós akontese.
Ta’uk ho dúvida Tiu Jacinto nian, lori ita hotu hodi fó-hanoin hikas kona-ba tinan 2012. Ta’uk ho dúvida Tiu Jacinto nian iha filme ne’e hanesan mós ta’uk no dúvida ema timoroan balu nian kona-ba elisaun Jerál ne’ebé sei hala’o iha 2012. Ta’uk tanba hanesan sira haree filme moris 1975 no 2006 nian. Dúvida tanba promesa polítika bele realiza bele mós la realiza.
Tanba ne’e, ba Timoroan hotu haree didi’ak ba lala’ok filme polítiku sira nian. Ita-nia Polítiku sira agora mos sai matan-dook, bainhira kalan sira toba no mehi, entaun iha loron sira bele si’ik ona saida maka sei akontese iha tinan 2012.
Liuliu ba ita-nia emboot sira, atu sira mehi karik tinan 2012, mehi netik ba povu nia moris, la signifika atu moris de’it maibé moris di’ak. Labele sai de’it hanesan matan dook falsu. Nu’udar ezemplu: Lakohi simu karreta tanba razaun povu sei ki’ak maibé iha kotuk simu fali; loos duni katak buat rua ne’e diferente. Entaun desizaun ne’e reprezenta prinsípiu igualdade? Ha’u hanoin loos, tanba ne’e hatudu parte ida proibisaun ba diskriminasaun no buat-seluk obrigasaun ba diferensiasaun. To’o ba iha-ne’e la iha dúvida, maibé kestaun maka bainhira ita ko’alia igualdade ita mós la bele haluha justisa, ne’ebé iha-ne’e ita haluha valorasaun substansialidade. Ezemplu seluk maka kona-ba konsesaun obra públika ba entidade privada nu’udar ezemplu projetu pakote referendum ne’ebé hateten povu nia osan atu hadi’a povu nia moris, maibé iha realidade benefisia de’it ema balu, aat liután osan povu nian ne’e soe arbiru de’it tanba projetu hirak-ne’e la iha kualidade. La iha kualidade tanba dala ruma ita bele konsidera situasaun sira-ne’e hanesan diskrisionaridade la própria. Nu’udar ezemplu diskrisionaridade téknika hosi parte governu nian, liuliu ministériu infraestrutra nian. Halo desizaun lahó baze estudu préviu kona-ba natureza téknika nian no la tuir kritériu ne’ebé hasai hosi normas sira téknika nian.
Ita iha tempu ne’ebé limitadu tebetebes ka iha de’it tinan rua, tanba ne’e ba sidadaun hotu haree ba filme hirak-ne’e didi’ak no prepara an hodi hasoru tinan 2012, nune’e mós ba emboot sira ne’ebé mehi no si’ik saida loos maka sei akontese iha tinan 2012. Hodi nune’e, bainhira mundu ne’e maka ramata duni iha tinan 2012, ita hotu prepara an ona no ita hotu sei haklaken ita-fiar katak sei iha moris rohan-la’ek hafoin ita-nia mate iha mundu ne’e. Pasajen moris ida ne’e fó-hanoin mai ita katak bainhira ita moris mai ita la lori buat ida, nune’e mós bainhira ita fila ba mundu seluk. Dala ida tan preparaan an, la bele hanoin de’it tinan infraestrutura maibe tinan esprituál nian mós, atu nune’e labele ikusmai hateten lia “arrepende”.
Ita hein!
Hafoin filme ne’e ramata, tiu Jacinto hateten nune’e: “kualkér filme ida, ha’u sei la fiar ona”. Nia mos hatutan liutan hodi dehan: “ha’u la fiar, saida maka mundu sei ramata iha tinan 2012, maibé oinsá maka sira bele halo ona nia filme?”
Liafuan Tiu Jacinto sai interesante tebetebes atu ita hotu lehat hamutuk. Hakerek-na’in haree-hetan katak durante ne’e tiu Jacinto fiar katak filme sira hotu ne’ebé nia haree ne’e tebes ka reál. Halo duni sentidu katak la’ós Tiu Jacinto de’it, ema ida ne’ebé mai hosi foho, no kuran tebetebs koñesimentu ba asuntu hirak-ne’e, atu dehan katak ba sé de’it mós filme ne’e seidauk bele konvense ema.
Buat ne’ebé iha Jacinto nia kakutak maka ta’uk ho dúvida. Ta’uk tanba filme ne’e hatudu oinsá mundu ne’e ramata inklui ema nia vida. Dúvida tanba bele la akontese, hanesan dúvida ne’ebé nia iha kona-ba filme ida-ne’e, maske nune’e, la taka dalan katak sei bele mós akontese.
Ta’uk ho dúvida Tiu Jacinto nian, lori ita hotu hodi fó-hanoin hikas kona-ba tinan 2012. Ta’uk ho dúvida Tiu Jacinto nian iha filme ne’e hanesan mós ta’uk no dúvida ema timoroan balu nian kona-ba elisaun Jerál ne’ebé sei hala’o iha 2012. Ta’uk tanba hanesan sira haree filme moris 1975 no 2006 nian. Dúvida tanba promesa polítika bele realiza bele mós la realiza.
Tanba ne’e, ba Timoroan hotu haree didi’ak ba lala’ok filme polítiku sira nian. Ita-nia Polítiku sira agora mos sai matan-dook, bainhira kalan sira toba no mehi, entaun iha loron sira bele si’ik ona saida maka sei akontese iha tinan 2012.
Liuliu ba ita-nia emboot sira, atu sira mehi karik tinan 2012, mehi netik ba povu nia moris, la signifika atu moris de’it maibé moris di’ak. Labele sai de’it hanesan matan dook falsu. Nu’udar ezemplu: Lakohi simu karreta tanba razaun povu sei ki’ak maibé iha kotuk simu fali; loos duni katak buat rua ne’e diferente. Entaun desizaun ne’e reprezenta prinsípiu igualdade? Ha’u hanoin loos, tanba ne’e hatudu parte ida proibisaun ba diskriminasaun no buat-seluk obrigasaun ba diferensiasaun. To’o ba iha-ne’e la iha dúvida, maibé kestaun maka bainhira ita ko’alia igualdade ita mós la bele haluha justisa, ne’ebé iha-ne’e ita haluha valorasaun substansialidade. Ezemplu seluk maka kona-ba konsesaun obra públika ba entidade privada nu’udar ezemplu projetu pakote referendum ne’ebé hateten povu nia osan atu hadi’a povu nia moris, maibé iha realidade benefisia de’it ema balu, aat liután osan povu nian ne’e soe arbiru de’it tanba projetu hirak-ne’e la iha kualidade. La iha kualidade tanba dala ruma ita bele konsidera situasaun sira-ne’e hanesan diskrisionaridade la própria. Nu’udar ezemplu diskrisionaridade téknika hosi parte governu nian, liuliu ministériu infraestrutra nian. Halo desizaun lahó baze estudu préviu kona-ba natureza téknika nian no la tuir kritériu ne’ebé hasai hosi normas sira téknika nian.
Ita iha tempu ne’ebé limitadu tebetebes ka iha de’it tinan rua, tanba ne’e ba sidadaun hotu haree ba filme hirak-ne’e didi’ak no prepara an hodi hasoru tinan 2012, nune’e mós ba emboot sira ne’ebé mehi no si’ik saida loos maka sei akontese iha tinan 2012. Hodi nune’e, bainhira mundu ne’e maka ramata duni iha tinan 2012, ita hotu prepara an ona no ita hotu sei haklaken ita-fiar katak sei iha moris rohan-la’ek hafoin ita-nia mate iha mundu ne’e. Pasajen moris ida ne’e fó-hanoin mai ita katak bainhira ita moris mai ita la lori buat ida, nune’e mós bainhira ita fila ba mundu seluk. Dala ida tan preparaan an, la bele hanoin de’it tinan infraestrutura maibe tinan esprituál nian mós, atu nune’e labele ikusmai hateten lia “arrepende”.
Ita hein!
Wednesday, January 06, 2010
POLÍSIA LABELE DEZANIMA HO KAZU DELTA NOVA
Pasajen tinan tuan ba tinan foun akonpaña ho akontesimentu oioin, tantu akontesimentu natureza hanesan dezastre naturál, nune'e mós akontesimentu umanu, hanesan asidente trázitu, iklui kazu krime no seluk-seluk tan.
hakerek-na'in iha biban ida-ne'e, hakarak fó nia hanoin kona-ba akontesimentu ne'ebé foin lalais mosu ida Delta Nova, ne'ebé Joven ida mate no ida-seluk kanek tanba hetan tiru. Iha lia-anin ne'ebé hale'u komunidade nia le'et, sorin ida hateten katak, ema ne'ebé tiru maka membru polísia, no sorin seluk hateten katak ema ne'ebé tiru la'ós membru polísia. Ita hotu nu'udar sidadaun, la bele naran du'un malu, maibé ita moris iha estadu-de-direitu (Estado de Direito), ne'ebé signifika katak lei maka sei determina sé maka sala no sé maka la sala, ka iha prinsípiu ida ne'ebé hateten:ema ida sei konsidera sala la'ek to'o bainhira hetan ona kondenasaun judisiál defenitiva. Tanba ne'e, ita hotu sei hein no bá akonpaña prosesu investigasaun to'o prosesu julgamentu iha Tribunál.
Hakerek-na'in iha-ne'e la kestiona se polísia maka tiru ka ema seluk, maibé hakerek-na'in hakarak kestiona maka tanba saida maka hafoin akontesimentu iha Delta Nova polísia la hala'o ona nia kna'ar hanesan baibain, liuliu polísia hosi Unidade Task Force nian. Iha informasaun hateten katak polísia sei la halo atuasaun ba naran akontesimentu baku-malu ka konflitu entre populasaun sira ka entidade sira-seluk, bainhira seidauk iha rezultadu hosi kazu omisídiu iha Delta Nova nian. Hanesan ita akonpaña notísia kalan nian iha loron 6 Janeiru 2010, iha-ne’ebé Komisáriu PNTL Sr. Longuinhos Monteiro fó nia deklarasaun katak komandu sei haree-hikas fali nia orientasaun kona-ba limitasaun atuasaun Polísia nian. Karik informasaun ne'e maka loos, ita la hatene bainhira maka rezultadu ne'e bele fó sai, karik iha semana ida ka iha fulan ida ka liu tan. Ne'ebé signifika durante rezultadu hosi kazu ne'e seidauk fó sai, ita bele kestiona estadu-de-direitu tau iha ne'ebé? Buat ne'ebé sei mosu maka homo homini lupus, se maka sei han tasu maka sira ne'ebé iha forsa. Desizaun ne'ebé komandu foti hodi suspende membru polísia ne'ebé sai nu'udar suspeitu ba kazu omsídiu iha Delta Nova, ne'e desizaun ne'e konsidera justu, hodi nune'e nia bele ba tuir prosesu investigasaun polisiál no prosesu judisiál.
Buat ne'ebé la halo sentidu maka tanba saida hahalok membru polísia ida nian implika serbisu polísia liuliu Unidade Task Force para totál? Dala barak ita kahur sasán rua, buat ida indivídu, buat seluk instituisaun. Karik autór ne’e maka membru polísia ida, entaun ita tenke konsidera ninia hahalok ne’e bainhira haree hosi prespetiva atividade administrativa hanesan indívidu ida, la’ós instituisaun. Karik atuasaun polísia ne’e kumpri orden ka orientasaun hosi komandu polísia nian, entaun lei liuliu kódigu penál sei ba haree karik prenxe rekezitu balu kona-ba kompartisipasaun. Maske nune’e, ita nafatin konsidera katak nu’udar instituisaun nia la bele halo desizasaun ka fó orientasaun. Tanba ne’e, membru polísia tenke responsabiliza nu’udar indivídiu ba sira nia hahalok bainhira haree hetan duni katak nia atuasaun la bazeia ba limite no fundamentu iha lei, ka sakar bloku legalidade nian.
Serbisu polísia ne’ebé paradu bele konsidera sakar banati tuir ona administrasaun iha forma imediata, nesesária no orijinária. Hakerek-na’in hakarak de’it iha-ne’e kestiona forma imediata; ne’ebé hateten katak polísia hanesan órgaun administrasaun funsiona permanente no halo kedas atuasaun ba kualkér insidente ka asaun violénsia ne’ebé mosu iha komunidade.
Ikusliu, ita hotu hein katak ita-nia autoridade polísia nian la bele dezanima ho akontesimentu iha Delta Nova, maibé ne’e hanesan lisaun ida atu bele apriende no hatuur an loloos. La bele kahur instituisaun ho indivídiu, membru polísia ne’ebé prátika atu administrativu ne’e konduta voluntária, bele asaun ka omisaun, ne’e konsidera nu’udar indivídu, no nu’udar instituisaun funsina hanesan baibain, hodi nune’e de’it maka komunidade bele fó konfiánsa nafatin ba instituisaun PNTL. Ita hein!
hakerek-na'in iha biban ida-ne'e, hakarak fó nia hanoin kona-ba akontesimentu ne'ebé foin lalais mosu ida Delta Nova, ne'ebé Joven ida mate no ida-seluk kanek tanba hetan tiru. Iha lia-anin ne'ebé hale'u komunidade nia le'et, sorin ida hateten katak, ema ne'ebé tiru maka membru polísia, no sorin seluk hateten katak ema ne'ebé tiru la'ós membru polísia. Ita hotu nu'udar sidadaun, la bele naran du'un malu, maibé ita moris iha estadu-de-direitu (Estado de Direito), ne'ebé signifika katak lei maka sei determina sé maka sala no sé maka la sala, ka iha prinsípiu ida ne'ebé hateten:ema ida sei konsidera sala la'ek to'o bainhira hetan ona kondenasaun judisiál defenitiva. Tanba ne'e, ita hotu sei hein no bá akonpaña prosesu investigasaun to'o prosesu julgamentu iha Tribunál.
Hakerek-na'in iha-ne'e la kestiona se polísia maka tiru ka ema seluk, maibé hakerek-na'in hakarak kestiona maka tanba saida maka hafoin akontesimentu iha Delta Nova polísia la hala'o ona nia kna'ar hanesan baibain, liuliu polísia hosi Unidade Task Force nian. Iha informasaun hateten katak polísia sei la halo atuasaun ba naran akontesimentu baku-malu ka konflitu entre populasaun sira ka entidade sira-seluk, bainhira seidauk iha rezultadu hosi kazu omisídiu iha Delta Nova nian. Hanesan ita akonpaña notísia kalan nian iha loron 6 Janeiru 2010, iha-ne’ebé Komisáriu PNTL Sr. Longuinhos Monteiro fó nia deklarasaun katak komandu sei haree-hikas fali nia orientasaun kona-ba limitasaun atuasaun Polísia nian. Karik informasaun ne'e maka loos, ita la hatene bainhira maka rezultadu ne'e bele fó sai, karik iha semana ida ka iha fulan ida ka liu tan. Ne'ebé signifika durante rezultadu hosi kazu ne'e seidauk fó sai, ita bele kestiona estadu-de-direitu tau iha ne'ebé? Buat ne'ebé sei mosu maka homo homini lupus, se maka sei han tasu maka sira ne'ebé iha forsa. Desizaun ne'ebé komandu foti hodi suspende membru polísia ne'ebé sai nu'udar suspeitu ba kazu omsídiu iha Delta Nova, ne'e desizaun ne'e konsidera justu, hodi nune'e nia bele ba tuir prosesu investigasaun polisiál no prosesu judisiál.
Buat ne'ebé la halo sentidu maka tanba saida hahalok membru polísia ida nian implika serbisu polísia liuliu Unidade Task Force para totál? Dala barak ita kahur sasán rua, buat ida indivídu, buat seluk instituisaun. Karik autór ne’e maka membru polísia ida, entaun ita tenke konsidera ninia hahalok ne’e bainhira haree hosi prespetiva atividade administrativa hanesan indívidu ida, la’ós instituisaun. Karik atuasaun polísia ne’e kumpri orden ka orientasaun hosi komandu polísia nian, entaun lei liuliu kódigu penál sei ba haree karik prenxe rekezitu balu kona-ba kompartisipasaun. Maske nune’e, ita nafatin konsidera katak nu’udar instituisaun nia la bele halo desizasaun ka fó orientasaun. Tanba ne’e, membru polísia tenke responsabiliza nu’udar indivídiu ba sira nia hahalok bainhira haree hetan duni katak nia atuasaun la bazeia ba limite no fundamentu iha lei, ka sakar bloku legalidade nian.
Serbisu polísia ne’ebé paradu bele konsidera sakar banati tuir ona administrasaun iha forma imediata, nesesária no orijinária. Hakerek-na’in hakarak de’it iha-ne’e kestiona forma imediata; ne’ebé hateten katak polísia hanesan órgaun administrasaun funsiona permanente no halo kedas atuasaun ba kualkér insidente ka asaun violénsia ne’ebé mosu iha komunidade.
Ikusliu, ita hotu hein katak ita-nia autoridade polísia nian la bele dezanima ho akontesimentu iha Delta Nova, maibé ne’e hanesan lisaun ida atu bele apriende no hatuur an loloos. La bele kahur instituisaun ho indivídiu, membru polísia ne’ebé prátika atu administrativu ne’e konduta voluntária, bele asaun ka omisaun, ne’e konsidera nu’udar indivídu, no nu’udar instituisaun funsina hanesan baibain, hodi nune’e de’it maka komunidade bele fó konfiánsa nafatin ba instituisaun PNTL. Ita hein!
Subscribe to:
Posts (Atom)