UNPOL NO PNTL KA'ER MANIFESTANTE UNIVERSITÁRIU SIRA,
IDA-NE'E SÉ NIA SALA?
IDA-NE'E SÉ NIA SALA?
Maluk le'e-na'in sira, iha-biban ida-ne'e, hakerek-na'in hakarak fó nia hanoin balu kona-ba situasaun polítika rai-laran, liuliu kona-ba asaun manifestasaun ne'ebé hala'o hosi universitáriu sira iha semana hirak ikus-ikus ne'e. Asaun hirak-ne'e, botu tiha ona atensaun maka'as hosi ita-nia na'in ulun sira, liuliu oinsá atu hatán ba ezijénzia manifestante nian kona-ba planu governu AMP atu sosa karreta hamutuk 65 ba deputadu sira. Iha artigu ida-ne'e, hakerek-na'in la tau ba kestaun polítika governu kuartu governu konstitusionál nian atu sosa karreta 65, maibé hakerek-na'in tau ba kestaun maka oinsá atuasan UNPOL no PNTL nian hodi kaer manifestante sira. Asaun kaer ne'e, sai tiha polémika iha sosiedade nia le'et. Iha lia pro no kontra, la'ós de'it mosu iha sidadaun baibain nia le'et, maibé mós polítiku no jurista sira-nia le'et. Ho lia pro no kontra kona-ba atuasaun UNPOL no PNTL nian ne'e, sai mós hahusuk ba ita hotu. Hakerek-na'in bele si'ik, razaun saida maka UNPOL no PNTL kaer manifestante sira. Tanba ne'e, hakerek-na'in haree-hetan tiha pontu balu ne'ebé sai hanesan razaun fundamentál ba UNPOL no PNTL hodi kaer manifestante sira:
1. Lei No. 1/2006, loron 8, fulan-Fevereiru, kona-ba Liberdade soromutu no Manifestasaun nian. Iha artigu 5/1, hateten katak "la bele halo soru-mutu no manifestasaun iha fatin públiku ka nakloke ba públiku ho nia distánsia metru 100 ne'ebé besik ba serbisu-fatin órgaun sobernia nian, hela-fatin ulun-boot sira órgaun soberania nian, instalasaun militár nian, fatin dadur nian, serbisu-fatin diplomátiku no konsulár nian no serbisu-fatin partidu polítiku nian." Haktuir polísia nia haree, razaun kaer manifestante sira tanba kontra lei ida-ne'e, liuliu kona-ba distánsia metru 100 manifestante nian ba serbisu-fatin parlamentu nasionál nian. Tuir hakerek-na'in nia haree polísia rasik tantu UNPOL no PNTL iha pozisaun dilemátika. Dilemátika tanba bainhira la kaer manifestante sira maka polísia sei sala no bainhira kaer mós polísia sira sei sala nafatin. Nu'udar ezemplu, bainhira PNTL la kaer manifestante sira karik, ulun-boot sira sei hateten katak polísia servisu la profisionál no la hatene lei. Nune'e mós bainhira UNPOL sira la kaer manifestante sira karik, ulun-boot sira sei hatenten UNPOL servisu la profisionál no la hatene ordenamentu jurídiku Timor-Leste nian. Nune'e mós, UNPOL no PNTL sei sala nafatin bainhira sira kaer manifestante sira. polísia sira hatene no konsente katak manifestante sira halo manifestasaun iha sira-nia universidade laran. Ida-ne'e, akontese mós iha rai demokrátiku sira seluk. Satán manifestante sira la halo krime; la halo disturbasaun ba orden públika, la lori kro'at ka la halo ameasa ba ema nia moris no la hateten liafuan aat hasoru ulun-boot sira; ne'ebé ita bele haree bainhira sira-taka hotu sira-nia ibun ho adezivu.
2. Maske nune'e, polísia hatutan tan katak razaun seluk ne'ebé sira iha hodi kaer manifestante sira maka manifestante sira la halo-tuir akordu ne'ebé halo tiha ona entre polísia ho estudante; ne'ebé akordu ne'e hateten katak manifestante sira sei halo sira-nia manifestasaun iha kampu demokrasia. Tuir hakerek-na'in, razaun ida-ne'e la iha fundamentu no polísia ladún iha koñesimentu kona-ba área jurídika. Ita hatene katak Lei-inan Timor-Leste artigo 2 (1), hatenten katak Estadu hakru'uk ba lei-inan no lei-oan sira. Tanba ne'e maka autoridade seguransa estadu nian, iha ne'e refere mós ba administrasaun públika ne'ebé iha nia atuasaun tenke haktuir prinsípiu fudamentu no limite. Atu hateten katak la'ós tanba sira halo akordu ho manifestante maka manifestante la bele halo manifestasaun maibé atuasaun polísia ne'e rasik tenke iha fundamentu no limete ne'ebé haktuir lei-oan nu'udar ezemplu lei kona-ba liberdade soru-mutu no manifestasaun nian. Atu dehan katak bele ka la'e no iha fatin ne'ebé de'it maka manifestate sira halo manifestasaun la'ós hakru'uk ba akordu ida maibé tenke hakru'uk ba lei.
3. Razaun seluk ne'ebé UNPOL no PNTL iha hodi kaer manifestante sira maka polísia simu orden no hala'o orden. Maske nune'e, importante no sai hahusuk maka orden ida-ne'ebé no hosi sé. Hakerek-na'in laran-triste, bainhira rona deklarasaun hosi Aniceto, dosente UNTL nian, nune'e mós ativista Direitu umanus nian. Iha nia deklarasaun iha interativu ida-ne'ebé hala'o hosi RTL loron 10/07/08, nia hateten katak polísia sira kaer manifestante universitáriu sira tanba sira simu orden hosi deputadu ida hosi Parlamentu Nasionál. Nune'e karik, entaun ita hotu lamenta tebetebes, tanba loloos ne'e deputadu tenke hatene lei. Orden kaer ne'e, orden judisiál; ka atu hateten de'it katak orden atu ka'er manifestante, ne'e kbiit orgaun judisiál nian; iha ne'e refere ba juis, la'ós kbiit orgaun lejizlativa nian. Ita kompriende katak polísia hala'o servisu tuir lei no orden, maibé sira presiza hatene lei no orden ida-ne'ebé no hosi sé. Sira mós presiza hatene prinsípiu legalidade; ne'ebé prinsípiu legalidade ne'e tenke sub-ordina ba atuasaun órgaun públiku sira hotu nian ba lei, iha ne'e refere ba polísia bainhira kaer ema ida tenke haktuir orden judisiál nian, la'os naran orden ka naran hosi ema ida. Esperiénsia balu hatudu ona katak polísia sira hakruuk liu ba orden hosi polítiku sira duke orden judisiál tribunál, liuliu ba orden atu kaer ema. Nu'udar ezemplu ida, iha tinan kotuk liubá bainhira juis Ivo Rosa, juis internasionál, ne'ebé hasai tiha orden kaer ba matebian Alfredo Reinado, iha momentu ne'ebá Ramos Horta ne'ebé sei nu'udar Primeiru-Ministru konsidera hahalok juis ne'e hanesan kolonialista. Saida maka ita haree, polísia la halo tuir orden kaer ne'ebé tribunal hasai.
Ho razaun tolu ne'ebé hakerek-na'in hatada tiha iha leten, hatudu katak ida-ne'e maka situasaun loloos iha ita-nia rai ohin-loron, ita foin hahú buat hotu-hotu; foin harii ita-nia ai-riin soberania estadu nian, ne'ebé buat barak sei foun ba ita hotu, inklui ita-nia ulun-boot sira no buat barak mós ita presiza aprende, liuliu oinsá atu hasa'e kapasidade ajente polísial sira-nian iha area rekursu umanu nian.
Maské nune'e, hakerek-na'in haree-hetan katak atuasaun polísia nian bele sala no bele loos depende ba sira-nia intepretasaun ba lei kona-ba liberdade soru-mutu no manifestasaun. Aat liután bainhira sira hetan presaun polítika hosi polítiku sira. Haree ba Lei No. 1/2006, loron 8, fulan-Fevereiru, kona-ba Liberdade soromutu no Manifestasaun nian, hakerek-na'in haree-hetan mós katak ladún hatán ka refleta ba realidade iha baze. Iha ne'e hakerek-na'in refere ba distánsia metru 100. Tanba-ne'e maka atu prevene mosu problema ne'ebé hanesan iha tempu oinmai maka hakerek-na'in sujere atu ulun-boot sira liuliu lei-na'in sira foti dalan balu maka tuirmai ne'e:
1. lei-na'in ka lejisladór tenke haree fila-fali ka revee lei kona-ba liberdade soru-mutu no manifestasaun nian, liuliu kona-ba distánsia metru 100. Realidade hatudu katak distánsia serbisu-fatin parlamentu no universidade, ne'ebé hatudu la to'o metru 100. ka bele mós mantein nafatin distánsia ho metru 100, naran katak presiza atu hatada tan pontu balu; nu'udar ezemplu, hatada objetu espesífiku ka esesaun ho razaun atu la bele hamosu tan polémika no sala interpretasaun. Nu'udar ezemplu; polísia la ka'er manifestante universitáriu sira bainhira sira halo manifestasaun ba loron dahuluk ka loron primeiru ne'ebé manifestante sira halo iha distánsia besik liu ka la'ós iha universidade nia laran, maibé iha filafali loron 07/07/2008, polísia ka'er manifestante sira, ne'ebé asaun ne'e hala'o de'it iha universidade nia laran ka varanda. Ida-ne'e hatudu katak polísia la konsistente iha sira-nia desizaun no atuasaun, aat liután maka ita haree momoos la iha valór serteza jurídica, ne'ebé loron ida bele halo manifestasaun no hafoin loron ida ka semana balu la bele; ida-ne'e tanba sala halo interpretasaun ba lei kona-ba liberdade soru-mutu no manifestasaun nian no iha orden ka presaun hosi ema polítiku balu.
2. Bainhira la haree filafali ka revee lei kona-ba liberdade soru-mutu no manifestasaun karik, dalan seluk ne'ebé ita-nia ulun-boot sira presiza atu foti maka tenke muda fatin, bele muda fatin universidade ka serbisu-fatin parlamentu nian. Ho ida-ne'e de'it maka sei la hamosu polémika no sala interpretasaun ba lei kona-ba soru-mutu no manifestasaun nian.
Ida-ne'e maka hanoin balu hosi hakerek-na'in, oinsá atu ita bele prevene mosu situasaun ne'ebé hanesan iha tempu oinmai, no la'ós ida-ne'e de'it; presiza mós tulun hosi organizasaun oioin atu fó kapasitasaun ba ita-nia ajente polisiál sira, nune'e mós ita-nia estudante universitáriu sira. Tenke iha debate, diálogu no haksesuk barak iha área jurídika nian entre autoridade seguransa nian, sosiedade sivíl no sosiedade akadémika, no entidade sira-seluk tan.
Ho ida-ne'e de'it maka ema hotu-hotu bele moris iha seguransa no pás nia laran, moris iha estadu ida, estadu direitu demokrátiku nian, hodi nune'e atu la bele monu ba tentasaun polítika polítiku sira-nia interese, liuliu hakore-an hosi babeur polítiku sira ne'ebé hakarak politiza istrumentu represivu estadu nian hodi halo presaun ba nia maluk tanba de'it sira-nia interese hadau kadeira nian.
Ne'on-moris no matan-moos ba!