Wednesday, March 22, 2006

Governasaun Terrór!

Dala barak ita rona liafuan terrór ka terrorizmu, ita-nia hanoin ba loos ona hahalok ka asaun ne'ebé foti lihosi métodu asaltu aviaun, na'ok no refén ema ne'ebé ignorante sira, bomba lahó ka la iha alvu ne'ebé moos. Autór ba asaun hirak-ne'e, dala barak suspeta ba ema musulmanu radikál sira.

karik ita haree filafali ba lala'ok terrór ka terrorizmu maka nu'udar fenómenu ida-ne'ebé tuan ona iha istória. fenómenu ida-ne'e mosu ka liuhosi aplikasaun hata'uk, ameasa, halo asaun violénsia derepente ka oho ho razaun atu hata'uk, hirak-ne'e maka tátiku hosi lala'ok luta podér, hahalok hirik-ne'e akontese kleur iha tempu ne'ebá molok ita hanaran terrór ka terrorizmu.

Nu'udar Teoria no prátika hahú uza iha rai-Fransa, iha tempu Revolusaun Franseza nian, iha sékulu da-18 ka tinan 1789.

Iha lala'ok terrór hahú uza barak hosi sistema fasista Mussolini, Komunis Stalin no Nazi Hitler.
Hafoin funu malirin (guerra fria), iha ema barak maka estuda métodu hirak-ne'e atu ba to'o sira-nia ajenda ka objetivu.

Iha Sékulu ikus da-19 nian no molok tama funu mundíal da-2 nian, terrorizmu sai tékniku funu revolusaun nian. Purezemplu, iha rejime tinan 1930, ne'ebé hanaran "governasaun terrór". Iha tempu funu malirin terrór hakait ho ameasa arma nukléar.

Hafoin iha loron 11, fulan-Setembru 2001, terrór hetan ninia dimensaun foun, la'ós de'it ona hatudu hahalok kontra ka fó presaun kontra rejime, maibé mós hakarak mobiliza konflitu hodi enxe fila-fali funu idiolojía ne'ebé la iha ona (vákuu idiolojía) ne'ebé iha hafoin funu malirin ramata. Terrór ho eskala boot ida-ne'e mobiliza opiniaun polítika globál hodi refere ba harii opiniaun polítika globál ida.

Hakerek na'in la iha hanoin atu halo esklaresimentu kona-ba siénsia polítika Internasionál liuliu kona-ba terrór ka terrorizmu, maibé hakarak de'it fó hanoin ba maluk sira hotu katak, dala barak rai boboot sira, purezemplu Amérika sira uza liafuan terrór no terrorizmu hodi sori ninia an liuliu ba iterese polítika no ekonomia. Polítika Amérika nian iha rai liur maka la seluk la le'et maka Kona-ba Direitu Ema nian no Demokrasia. Ajudu ba rai devenvolvidu no ki'ak sira nafatin favorese ba sira-nia interese ne'ebé hafalun ho Direitu ema nian no Demokrasia, ne'ebé dala barak sira rasik maka kontra filafali, purezemplu invasaun ba Irake.

Nu'udar ezemplu ida-seluk maka oinsá Amérika nia estratéjia polítika, dada opiniaun globál, halo lobby ho nasaun aliadu, devenvolvidu no ki'ak sira ne'ebé maka politikamente no ekonomiamente sei tabele hela ba nia, inklui Timor-Leste, liliu liuhosi harii ógaun normativa ida maka hanaran lei ka regulamentu no konvensaun sira. Hirak-ne'e maka baibain ho eskala nasionál; purezemplu lei interna ka doméstika Terrorizmu nian, rejionál; purezemplu: Deklarasaun Hamutuk E.U.A-ASEAN nian Kona-ba Kombate Terrorizmu, no internasionál; purezemplu: Konvensaun Internasionál kona-ba Supresaun ba Atu Terrorizmu Nukleár nian (13 Abril 2005), Konvensaun Internasionál kona-ba Supresaun ba Finanseira Terrorizmu nian(9 Dez. 1999).

Ita hotu hatene katak dadaun ne'e ita seidauk iha lei doméstika kona-ba terrorizmu, nune'e mós tratadu konvensaun tantu rejionál no internasionál. Maske nune'e, Timor-Leste, liuhosi ita-nia governu hato'o ona ninia kompromisu atu kombate terrorizmu.

To'o pontu ida-ne'e, hakerek na'in fiar katak Ita-Boot sira balu nia hanoin no neon ba hela terrór ka terrorizmu maka hateten tiha leten. Ida ne'e loos, no ida seluk fali moos la sala maka oinsá ita haree rasik ba terrór ka terrorizmu ne'ebé dadaun ne'e hala'o hela iha ita-nia rai-laran.

Terrorizmu ida-ne'e maka hanaran Governasaun Terrór. Governasaun Terrór baibain hala'o hosi Governu konstitusionál ne'ebé governa. Oinsá ita-nia governu ida-ne'e, ita haree hetan duni asaun ruma maka hanesan terrór ka terrorizmu. Haree ba ita situasaun polítika rai-laran ikus-ikus ne'e, Ita-nia ulun boot polítiku balu hahú uza asaun terrór polítika ba sira-nia interese. Loos duni katak ida-ne'e tanba la sees hosi hadau malu kadeira iha elisaun jerál 2007 ne'ebé sei mai. Prátika asaun Terrorizmu represiva ne'ebé governasaun terrór halo dadaun maka liuhosi dalan sira hanesan tuirmai ne'e:

1. Terrorizmu represiva ka babain bolu terrór hosi leten ba kra'ik ka bolu mós terrór estadu ka governu. Oinsá ita hakait ho ita nia situasaun reál rai-laran nian. Tipu terrór ida ne'e refere liu ba governu RDTL daudaun ne'e. Hakerek na'in hanesan mós sidadaun sira-seluk ne'ebé akompãna, haree no sente ba lala'ok governu ida-ne'e. Esperiénsia Hatudu katak Ita-nia ulun boot polítiku sira la hatudu sira-nia maturidade polítika hodi insulta malu. Oinsá Ita atu ko'alia midar-midar no funan-funan kona-ba demokrásia no partisipasaun polítika sidadaun nian, se Ita rasik la tau iha prátika, satán ita hatene hela maibé hasees an hodi lakohi atu hanorin ninia maktuir (apoiante sira) liuhosi dalan ne'ebé maka ita hanaran edukasaun polítika. Ka ta'uk tanba se nune'e karik sai problema boot ba sira tanba sira-nia maktuir sira sei hatene di'ak liu sira no ida-ne'e sei sai fatuk boot iha sira-nia dalan. Entaun di'ak liu ba sira hodi ignora hodi hateten naran katak ita bele manan iha elisaun jeral ne'ebé sei mai, sira hakilar ho lian makaas liután hodi dehan katak elisaun jerál maka dalan demókratiku aas tebtebes, tanba povu hotu sente livre hodi tu'u ba sira. Ka elisaun ne'e hanesan kortina de'it tanba konteúdu demokrasia maka povu hotu lá'ós hatene atu tu'u de'it maibé atu hatene la'laok polítika ne'e oinsá. Tanba ne'e maka sidadaun hotu presiza haleno an no fó sira-nia haree no hanoin ba komentáriu Sr. Prizidente nian, ne'ebé hateten, "Bainhira ita hili iha elisaun karik, la bele haree ba símbolu ka figura maibé haree ba sira-nia programa".
Tanba de'it interese polítika ne'e, sira uza lala'ok oioin hodi sori sira-nia an, ida maka halo terrór. Terrór liafuan nune'e mós terrór psikolojia. Esperiénsia elisaun jerál tinan hirak liubá sai sasin, ne'ebé pratika terrór sira hanesan: "Se partidu ida-ne'e manan karik raan sei suli, maibé lakon karik raan sei fakar, se partidu ne'e maka lakon karik sei dasa".
Oinsá ita haree fali lala'ok polítiku sira daudaun ne'e, liuliu atu besik ona elisaun jerál 2007. Liafuan la seluk la leet, la koor la seluk ita rona ho tilun no matan rasik katak uza dala idatan iha momentu rai susár ida-ne'e, hirak-ne'e maka hanesan: "la iha tan ema seluk bele ukun, se ema seluk tuku partidu ida-ne'e karik ninia liman sei tuuk no seluk-seluk tan."
Susár lahalimar duni oinsá maka mestre sira bele hanorin sira-nia alunu atu estuda no tau iha prátika kona-ba demókrasia ka polítika, bainhira mestre sira rasik maka lakohi halo tuir.
Sira konsidera lala'ok hirak ne'e sai tiha ona parte integrál hosi sira-nia vida polítika, satán sai tiha ona tradisaun polítika ida.

2. Lala'ok ida seluk hosi terrorizmu represiva maka babain governu uza autoridade sira hodi sori sira-nia an, sira-nia interese polítika. Autoridade iha-ne'e refere liu ba Polísia no Forsa Militár.
Ita hatene katak ita-nia lei-inan RDTL nian hateten katak tantu Polisía no F-FDTL nu'udar instituisaun rua ne'ebé la bele iha partidu polítiku no rona de'it ba órgaun soberanu kompetente sira, tuir lei inan no lei, no sira la bele halo intervensaun polítika naran ida. Loos duni susár tebes atu distinge loloos oinsá ba imparsialidade no intervensaun polítika ida-ne'e. Maske nune'e hakerek na'in nia haree liuliu ba prátika ka esperiénsia lala'ok moris loroloron nian. Purezemplu insidente ne'ebé rezulta violasaun direitu umanu iha loron manifestasaun ne'ebé organiza hosi Eis-komandante Falintil, L7, ita haree katak atuasaun polísia nian barakliu simu órden mai hosi ministériu interiór ne'ebé maka patraun ba governu ida-ne'e, duké orden ne'ebé mai hosi komandu Polísia nian . Ita mós rona iha autór ne'ebé mobiliza manifestante sira hodi halo manifestante hasoru manifestante ne'ebé organiza hosi Eis-Komandante Falintil, L7, nune'e mós susár tebtebes desizaun komandu polísia atu hala'o sira-nia knaar profisionál tanba intervensaun polítika hosi ulun-boot polítiku sira. Purezemplu iha insidente manifestasaun ne'ebé organiza hosi ierárkia igreja nian kona-ba kestaun matéria morál. Kazu hirak-ne'e maka ita klasifika nu'udar lala'ok tipu terrorizmu represiva ninian.
Autoridade ida-seluk maka ita hanaran F-FDTL. Ita hotu hatene esperiénsia governasaun Soeharo nian iha tempu kolonializasaun Indonézia nian, ne'ebé Golkar ho Militár ka TNI sai tiha farda armónia ida ba governu Soeharto nian. Sorti boot ita seidauk to'o situasaun ida-ne'e. Ita haree ba kazu reál militár nian daudaun ne'e, ita tenke konfesa no basa lima ba ita nia forsa F-FDTL ne'ebé nia hatudu imparsialidade no la iha intervensaun polítika ba kazu ne'ebé konsidera soldadu hamutuk ema 591 sai sivíl. Komandu F-FDTL sai profisionál hodi toma ninia desizaun, la bele iha invervensaun polítika hanesan iha PNTL. Hakerek na'in la haree ba konteúdu no hún no abut kazu ida-ne'e ninia maibé haree ba oinsá instituisaun idak-idak bele imparsiál no iha kbiit rasik atu deside tuir mandatu ne'ebé sira iha. Ida seluk maka F-FDTL halo duni ninia kompeténsia hodi hatún ninia desizaun lahó prezensa Komandante Supreme F-FDTL, Sr. Xanana nian, Oinsá ita bele ajuda ema ne'ebé morás boot atu besik mate ona hodi lori ona ba ospitál ho transporte ne'ebé iha ona (komandu F-FDTL nian), se ita hakarak sei hein transporte (Xanana) ne'ebé iha tasi-balu, ne'ebé bainhira transporte ne'e to'o karik ema ne'e mate tiha ona! To'o ba ne'e, hakerek nai'n hakarak de'it atu hateten katak nu'udar instituisaun tantu F-FDTL no PNTL tenke iha kbiit rasik nu'udar instituisaun, instituisaun rua ne'e iha kbiit nu'udar instituisaun duni no la'ós tanba forte ka iha kbiit tanba ema pesoál balu.

Ikusliu, hakerek na'in hakarak atu fó-hanoin katak molok atu ita prekupa ho terrór ka terrorizmu rejionál ka internasionál, ulukliu ita tenke prekupa ho prátika terrór ka terrorizmu iha rai-laran.

Ita hein!

2 comments:

Travessa do Manduku said...

Ha'u gosta tebetebes lee Ita-boot nia BLOG tanba Ita uza ortografia lia-tetun ne'ebé konsistente. Ita-boot nia hakerek mós fásil atu lee no kompriende tanba iha estrutura ida furak tebetebs. Ha'u sente hakerek-na'in tetun hotuhotu tenke halo esforsu hanesan Ita-Boot hodi nune'e bele hamosu lia-tetun ida ne'ebé modernu no bele uza iha aspetu dezenvolvimentu hotuhotu. Parabéns.

Alex
Lia Haroman

Zé Timór Alvez (Zé Talvez) said...

Tabe Sr. Alex Tilman,

Uluknanain, hato'o obrigadu ba Ita-Boot ne'ebé fó aten-barani (korajen) ba ha'u, liuliu kona-ba ha'u-nia jeitu oinsá hakerek tetun tuir banati estrutura gramatikál Tetun nian.
Loos duni ita hotu presiza haburas no hale'an liután ita-nia dalen (lian) Tetun. Dalen Tetun nu'udar indentidade kulturál ita-nia país nian, maske dalen ne'e sei kurakuran perfeitu tanba ita sei uza liafuan Tetun barakliu ho abut hosi dalen Portugés nian, liuliu kona-ba liafuan tékniku espesilizadu no siénsia nian.

Ha'u mós iha lia-ida (konkorda)ho Ita-Boot katak bainhira ita hakerek tenke konsistente ho ita-nia liafuan sira, liuliu ortografía Tetun.
Tuir ha'u-nia haree, babain lee-na'in (leitór) sira bainhira lee artigu ruma sira hakarak haree hetan aspetu importante rua: hakerek di'ak no konteúdu.
Dala barak lee-na'in sira la bá to'o sira-nia objetivu atu komprende di'ak (konteúdu)ita-nia artigu ruma tanba bainhira sira hahú haree hetan katak ita-nia hakerek (artigu) ne’e la iha konsisténsia no la halo sentidu.

Maske nune'e, istória umanidade nian hasasin katak la iha dalen iha mundu ne'e maka perfeitu. Purezemplu: dalen Inglés rasik mós hafudi (adota)liafuan ho abut barakliu hosi dalen Grega, Latina no seluk-seluk tan.

Tanba ne'e ita hotu tenke hahú ona ohin atu dezenvolve ita-nia dalen, tanba la'ós ita karik entaun sé fali, la'ós ohin karik entaun bainhira fali!

Ikusliu, ha'u mós hato'o parabéns ba Sr.Alex no Sr./Sra., Kolega no belun sira hotu iha ne'ebé de'it, ne’ebé hahú ona hatada di’ak dalen Tetun iha Ita-Boot sira-nia blog.

Loos duni katak bainhira ita hatada ita-nia dalen Tetun, maka ida-ne'e nu'udar sasukat no esforsu boot ida oinsá ita rasik hakarak valoriza ita-nia kultura dalen Tetun liuhosi blog ka sítiu Internét ka meus komunikasaun sira-seluk.

Ho neon,

Timór, hela iha Timór.